Uz rekordnu stopu i broj nezaposlenih koji je narastao na 374.135 te tisuće prijava na svaki mogući natječaj za radno mjesto, kojih je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje otvoreno svega 11.544, jasno je da na tržištu rada treba biti konkurentan. Istražili smo što Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi onima koji se žele obrazovanjem osposobiti za zanimanja atraktivnija poslodavcima.
Iako se šanse za zaposlenje mjere u promilima, one ipak mogu postati izglednije za ljude koji su spremni prekvalifikacijom odgovoriti na potrebe poslodavaca. Prema anketi poslodavaca koju je na širokom krugu ispitanika Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo tijekom 2012. godine, najveći manjak radnika postoji u građevinarstvu i ugostiteljstvu. Poslodavci su najčešće bezuspješno tražili zidare i tesare, a nedostajalo je i građevinska inženjera. Preko 350 poslodavaca tražilo je konobare i kuhare. Posao brzo pronalaze i mesari, vozači i zaštitari, a među zanimanjima s visokom stručnom spremom lani je nedostajalo i 103 profesora matematike te oko 120 doktora.
Postati liječnik ili profesor matematike malo je teže u kasnijoj životoj fazi, ali prekvalifikacija u jednostavnija zanimanja čini se lako dostupna. Unutar aktivnih mjera za zapošljavanje koje nudi HZZ čak su dvije mjere usmjerene prema prekvalifikaciji nezaposlenih, odnosno novozaposlenih.
‘Učim za posao’ nova je mjera kojom se nastoji povećati zapošljivost putem dokvalifikacije i promjene zanimanja. Riječ je o mjeri za dugotrajno nezaposlene i ostale ranjive skupine poput osoba s invaliditetom, kojima HZZ plaća troškove školovanja. Pravo na plaćenu školarinu imaju svi nezaposleni bez obzira na godine i staž ukoliko su prijavljeni na burzu rada i imaju potpisan Profesionalni plan usavršavanja.
HZZ snosi ukupni trošak obrazovanja ustanovi u kojoj se pohađa tečaj ili škola, doprinose i trošak liječničkog pregleda. Važno je znati da se za vrijeme školovanja ne gubi status nezaposlene osobe, pa tako ni naknada za nezaposlenost, a financiranje može trajati maksimalno šest mjeseci. Uz plaćenu školarinu i liječničke preglede, HZZ može polazniku platiti čak i zaštitnu odjeću ako se školuje za zanimanje za koju je potrebna te troškove prijevoza.
‘Znanje se isplati’ druga je i vrlo slična mjera, ali je usmjerena na školovanje isključivo za deficitarna zanimanja na lokalnom tržištu. Informaciju o tome koja su zanimanja na toj listi treba provjeriti u regionalnim uredima jer se potrebe od županije do županije uvelike razlikuju. Time se pomaže poslodavcima koji školuju novozaposlene radnike. Ponovno se sufinancira učenje u razdoblju od šest mjeseci, a Zavod poduzetniku plaća 70 posto troškova za male i srednje poduzetnike, odnosno 60 posto troškova ako je riječ o velikoj tvrtki. Najveća pojedinačna potpora može iznositi 15 tisuća kuna.
U siječnju je, prema podacima HZZ-a, 13.250 ljudi našlo posao, a najviše ih se zaposlilo u prerađivačkoj industriji i turizmu, no posao je istovremeno izgubilo više od 25 tisuća ljudi. Inače, među nezaposlenima je više od 96 tisuća ljudi koji su završili samo osnovnu školu ili nisu dovršili ni obavezno školovanje. Njima bi mjere koje smo naveli znatno povećale šanse za pronalazak posla.
Unatoč ogromnom broju nezaposlenih i lošoj kvalifikacijskoj strukturi, zasad nema velike potražnje za prekvalifikacijom. Od pokretanja mjere obrazovanja nezaposlenih do 22. veljače programe HZZ-ova iskoristila su samo 422 nezaposlena. Inače, u anketi poslodavci su se požalili da potencijalnim zaposlenicima nedostaju vještine poput poznavanja rada na računalu ili znanja stranih jezika, što se također može financirati kroz mjere koje nudi Zavod.
