Idejni začetnici utemeljenja Matice Zadrana Velimir Friganović, Ivo Gregov, Venci Jurin, Goran Perović, Vjeko Sorić, Milivoj Srzentić, Alfons Svoboda i Valter Sutlović 12. listopada 1992. godine široj javnosti obratili su se pismom namjere o osnutku nove zadarske nestranačke udruge. Cilj ove građanske inicijative bio je potaknuti i podržati nastojanja za reafirmaciju Zadra kroz promicanje vrijednosti i odnosa građanskog društva i integraciju građanskih interesa.
Između ostalog u pismu stoji:
– Ovaj grad, kako je poznato, u razdoblju nakon II. svjetskog rata ne uspijeva u potpunosti zadobiti onu ulogu i značenje koji bi mu pripadali s obzirom na oblast koja mu prirodno gravitira, kao ni u odnosu na Hrvatsku u cijelosti. Odvojen od domovine u međuratnom razdoblju, a potom posve razoren, Zadar je izgubio znatan dio svojeg izvornog pučanstva i to u dva navrata: prvi put uslijed iseljavanja Hrvata nakon priključenja Italiji, a drugi put iseljavanjem prouzročenim ne samo odlaskom talijanskog elementa nego i mnogih koji su strepili pred komunističkim poretkom poratne Jugoslavije, navode utemeljitelji društva.
Upravo spomenuti prvotni cilj Matice Zadrana potiče na razmišljanje uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Da ovoj domoljubnoj i lokalpatriotskoj zadarskoj udruzi pravi zadatak tek predstoji dalo se naslutiti i pozivom njezina vodstva upućenim sugrađanima koji su voljni pridonijeti daljnjem razvoju Matice Zadrana i općem društvenom napretku kroz različite aktivnosti u nadolazećem razdoblju.
Tijekom svečanog predstavljanja Monografije “Matica Zadrana – 20 godina” istaknuto je kako će se uskoro održati izvršna godišnja skupština tijekom koje će biti izabran novi Upravni odbor.
Ivan Babić, predsjednik Matice Zadrana već devetu godinu zaredom, s ponosom se osvrnuo na proteklo razdoblje. Zahvalio se Gradu, Županiji i svima koji su pridonijeli izdavanju Monografije kao svojevrsne arhive dosadašnjih aktivnosti Matice.
– Ovog trenutka možemo izostaviti važnost predstavljanja brojnih knjiga, ili izložbi, koncerata, raznih zabavnih priredbi, maškara i sličnog, ali nikako ne smijemo izostaviti našu humanitarnu djelatnost i brigu o zdravlju. Koliko smo imali dobrovoljnih akcija darivanja krvi, a po tome smo postali poznati i ugledni i izvan granica Zadra… Ova godišnjica najbolja je prigoda da se s ponosom i zadovoljstvom osvrnemo iza sebe, i da još većom ljubavi i zanosom krenemo u budućnost, a to možemo samo zajedno. Naša vrata svima su širom otvorena i onim starim kao i novim članovima. Zajedno smo jači, Zadar nas treba, istaknuo je Babić u predgovoru.
Svečanosti predstavljanja Monografije nazočili su i kustos Narodnog muzeja Vladimir Alavanja, gradski pročelnik zadužen za kulturu Radovan Dunatov, član Upravnog odbora Matice i jedan od autora Moris Nakić te koautor Pavao Jerolimov.