Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju ostalo je još 100-ak dana i u tom će razdoblju doista biti neophodno razmisliti i o načinu kako se što bolje pripremiti za preuzimanje onih silnih milijuna, pa i milijardi eura iz strukturnih fondova. Iskustva u korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova i nisu sjajna, jer je ugovoreno manje od dvije trećine tog novca, no pitanje je koliko će biti i realizirano. Jedno od područja koja nude velika sredstva jeste i zaštita prirode, pa je ključno pitanje – koliko je projekata u 19 nacionalnih parkova i parkova prirode spremno za financiranje iz strukturnih fondova.
Druga polovica 2013. godine, u kojoj će Hrvatska postati 28. zvjezdica na europskom nebu, donijet će mogućnost korištenja tek djelića od 350 milijardi eura koje je EU u proteklih šest godina namijenila prevladavanju socijalnih i gospodarskih razlika u Uniji. Uslijedit će novo šestogodišnje razdoblje i nove stotine milijardi, no pitanje je postoji li u Hrvatskoj spremnost ‘ubrati novac s grane’. Za ovu analizu, osim općenite spremnosti, posebna će pozornost biti posvećena projektima u području zaštite prirode.
Općeniti je odgovor iz Vladinih resora kako ‘Hrvatska trenutno radi na pripremi strateških dokumenta kao i prioriteta za financiranje u sljedećem financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine’, odnosno radi na tzv. programiranju. No, ako se za to razdoblje radi na ‘programiranju’ i ako se može i shvatiti kako je do 2014. još više od devet mjeseci, nejasno je zašto se čeka s pripremama za apliciranje prema projektima iz financijskog razdoblja na izmaku.
‘Okvirne procedure i obrasci za prijavu projekata koji će se kandidirati za sufinanciranje iz strukturnih instrumenata tijekom ovog financijskog razdoblja EU (2007-2013) u završnoj su fazi izrade’, potvrđeno je iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Kad je mogućnost apliciranja za sredstva iz strukturnih fondova iz tog ministarstva podsjećaju kako će se za njih moći natjecati otprilike svatko onaj tko ima konkretan i kvalitetan program.
‘Sredstva strukturnih fondova, ovisno o relevantnoj regulativi, pojedinom operativnom programu i uvjetima svakog pojedinog natječaja, mogu koristiti, tj. za ista aplicirati tijela državne uprave, javna tijela, privatne pravne osobe, odnosno privatne tvrtke, nevladine organizacije i drugi. Prihvatljivost mogućih prijavitelja definira se pojedinačnim natječajnim procedurama’, najavljeno je iz ministarstva zaduženog za koordinaciju korištenja EU-fondova.
I po odgovoru iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode jasno je kako ‘trenutno nisu poznate procedure i obrasci koje će Hrvatska koristiti u programskom razdoblju 2014 – 2020’. Ipak uvjeravaju kako se ‘u suradnji s javnim ustanovama nacionalnih parkova i parkova prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za zaštitu prirodnih vrijednosti pripremili projekte kako bi oni bili spremni za razdoblje u kojem će Strukturni fondovi za zaštitu prirode biti na raspolaganju’. Uvjeravaju kako postoje projekti koji su ‘vrlo izgledni za realizaciju i financiranje kroz fondove EU kada oni budu dostupni’, te ističu da ‘njihovi iznosi variraju od 300.000 do šest milijuna eura’. Za iduću, 2014. godinu prognoziraju ‘razvoj novih projekata koji će biti prikladni za financiranje iz instrumenata EU’.
‘Optimizam je baziran na činjenici da se kroz Projekt integracije u EU Natura 2000 (NIP) cijelu 2012. intenzivno radilo na jačanju kapaciteta javnih ustanova u zaštiti prirode upravo u cilju podizanja spremnosti sustava za apsorpciju sredstava, odnosno razvoj kvalitetnih projekata. Primjerice, apliciranjem na dio sredstava NIP-a javne ustanove razvijaju i apliciraju svoje projekte manjeg opsega od onih predviđenih za EU instrumente financiranja, kao što su poučne staze, info-centri i sl., kako bi svladali sve potrebne procedure koje se očekuju pri realizaciji sličnih, ali financijski zahtjevnijih projekata’, navode iz ministarstva.
