Na Svjetski dan voda 22. ožujka dobro je prisjetiti se nekih alarmantnih činjenica, primjerice da 85 posto svjetske populacije živi u najsušnijim područjima planeta; 783 milijuna ljudi nema pristup čistoj vodi, a gotovo 2,5 milijarde nema odgovarajuće sanitarne uvjete.
Između šest i osam milijuna ljudi godišnje umire od bolesti povezanih s vodom. Prema nekim procjenama trebale bi nam tri i pol Zemlje da svi stanovnici svijeta ostvare standarde životnog stila kakav trenutno imaju Amerikanci i Europljani
Uz očekivani porast populacije za dvije do tri milijarde u narednih 40 godina, te uz promjene u prehrambenim navikama, do 2050. možemo očekivati povećanje potražnje za hranom od 70 posto, a za vodom i obnovljivim izvorima energije oko 60 posto. Svi ovi problemi međusobno su povezani. Primjerice, povećanje poljoprivredne proizvodnje povećava potrošnju vode i energije, a to pak ptiče povećanje natjecanja za rezervama vode među različitim sektorima.
Dostupnost vode smanjivat će se u mnogim regijama. Istovremeno će do 2050. globalna potrošnja vode za potrebe poljoprivrede porasti za oko 19 posto, a bez odgovarajućeg tehnološkog napretka ili političke intervencije mogla bi biti i veća. Voda za navodnjavanje i proizvodnju hrane najveći je pritisak na slatkovodne resurse – njezin udio kreće se od 70 do čak 90 posto u nekim ekonomijama koje se brzo razvijaju. S gospodarskim rastom mijenja se i prehrana – od one koja se temelji na škrobu u pretežno mesnu i mliječnu za koju treba više vode. Primjerice, za proizvodnju jednog kilograma riže potrebno je 3.500 litara vode, a za kilogram govedine 15.000. Između 1999. i 2001. u svijetu se konzumiralo oko 37 kg mesa po osobi godišnje. Do 2030. ta će potrošnja narasti na 52 kg.
Južnoj, istočnoj i srednjoj Europi prijete suše
Međunarodni panel za klimatske promjene predviđa da će globalno zatopljenje povećati vodni stres u središnjoj i južnoj Europi te da će do 2070. broj ljudi koje će on zahvatiti narasti sa 28 milijuna na 44 milijuna. Ljetni protok vode u južnoj i nekim dijelovima središnje i istočne Europe mogao bi pasti za 80 posto.
Cijena prilagodbe na promjene porasta temperature od 2°C mogla bi se od 2020. do 2050. kretati između 70 i 100 milijardi eura godišnje. Od toga između 13,7 i 19,2 milijarde bit će povezano s vodom, uglavnom s dostavom vode i upravljanjem poplavama.
Vode su resursi bez granica
Vodene površine nisu ograničene političkim granicama. Procjenjuje se da 148 država svijeta ima vodne bazene koji su međunarodni. U svijetu postoji 276 riječnih bazena koji su transgranični. Od njih 185 dijele dvije zemlje, 256 dijele tri ili četiri, a 20 ih dijeli pet ili više zemalja. Najviše zemalja dijeli Dunav – čak 18. Čak 46 posto kopna pokriveno je transgraničnim riječnim bazenima.
Bogate nacije troše sve više prirodnih resursa i istovremeno siromašnim zemljama, često poljoprivrednim proizvođačima, izvoze svoja onečišćenja. Primjerice, svaki Europljanin i Amerikanac konzumira dnevno oko tri četvorna metra vode u obliku hrane. U Aziji je ta količina oko 1,4 četvorna metra, a u Africi oko 1,1.
Zagađenje voda
Ove se godine Svjetski dan voda obilježava pod sloganom ‘Gospodarenje otpadnim vodama’. Na pročišćavanje zagađenih otpadnih voda troše se velike količine energije. Očekuje se da će one od 2006. do 2030. porasti za 44 posto. Zagađenje također ne poznaje granice. Oko 90 posto otpadnih voda u zemljama u razvoju ispušta se u rijeke, jezera ili mora bez pročišćavanja. Time se ugrožava zdravlje ljudi, sigurnost hrane i pristup čistoj vodi za piće i kupanje. U cijelom svijetu oko 80 posto voda se ne pročišćava.
Važnost suradnje
U medijima se često ističe opasnost od izbijanja ratova za vodu jer će ona u skoroj budućnosti postati podjednako važan resurs kao nafta. No postoje brojni primjeri u kojima su se prekogranične vode pokazale kao temelj suradnje, a ne sukoba. Od 1820. do 2007. potpisano je gotovo 450 međunarodnih ugovora o korištenju voda.
Hrvatska među bogatijim zemljama, ali…
Hrvatska je po obnovljivim zalihama vode na 5. mjestu u Europi i 42. u svijetu. Uz bogatstvo vode možemo se pohvaliti i činjenicom da još uvijek u mnogim dijelovima zemlje pijemo vodu iz slavine, odnosno da je ona visoke kakvoće. No poznato je da u Hrvatskoj postoje određeni politički krugovi koji su već razmišljali o privatizaciji voda. Zelena lista tvrdi da brojne velike kompanije samo čekaju da neki grad ili država zapadne u dužničke probleme pa da se na lak i jeftin način domognu njihovih vodnih rezervi.
Pridružite se obilježavanju Dana
U mnogim zemljama poput Nizozemske za ovu je prigodu organizirana humanitarna akcija ‘Walk for Water’ u sklopu koje prijatelji i rodbina sponzoriraju djecu u dobi od 10 do 15 godina da u ruksaku nose šest litara vode na udaljenost od šest kilometara. Ova šetnja trebala bi omogućiti mladima da shvate što njihovi vršnjaci u zemljama u razvoju moraju raditi da bi pribavili vode, nerijetko na račun izbivanja iz škole. 2012. godine 26.000 djece iz 11 zemalja ovom je akcijom prikupilo 1.300.000 eura.
U Zagrebu su se zaposlenici Zagrebačke pivovare zajedno s ronilačkim klubovima iz Hrvatske, Slovenije i Italije priključili obilježavanju Svjetskog dana voda kroz akciju čišćenja obale i Jarunskog jezera od krutog otpada koja će se održati u subotu od 9.30 do 13 sati na Jarunu.
Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije je od 18. do 21. ožujka u svim gradovima na području Županije, besplatno analizirao vodu za piće za građane.
