Korištenje internet bankarstva mnogima je uštedjelo mnogo vremena, ali ne treba zaboraviti da i u toj usluzi, kao i mnogim koje se nude putem interneta, ima nedostataka koje definitivno ne smijemo zanemariti.
S obzirom na sve veću popularizaciju i dostupnost interneta banke će uvijek istaknuti prednosti usluge koje pružaju internet bankarstvo. A zaista ih ima mnogo, potvrdit će i građani koji se njime i koriste.
Prednosti internetskog bankarstava su njegovo korištenje s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu, pristup računima 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, brže i jednostavnije obavljanje transakcija, smanjenje troškova i količine papirnate korespondencije s bankama, ekonomičnija i brža komunikacija s bankama elektronskim putem i sve to, u mnogim bankama uz povoljnije naknade, za obavljanje usluga što je razlog zašto ga klijenti koriste. Ne treba izostaviti ni komoditet koji pruža takav način poslovanja.
Banke u Hrvatskoj kažu kako broj korisnika internetskog bankarstva godišnje raste za oko 20 posto. S obzirom na vrijeme u kojem su svi orijentirani na što veće uštede gdje god je to moguće, internetsko bankarstvo još više dobiva na značaju i privlači sve veći broj korisnika.
Koristeći internet bankarstvo na jednom mjestu imate potpunu kontrolu nad svim računima (tekući, žiro, devizni, ušteđevine) i transakcijama te u svakom trenutku možete znati stanje na računima, ne morate više ići u banku ili poštu i čekati u redovima kako bi platili račune ili obavili druge novčane transakcije, već sve možete napraviti iz kuće uz niže novčane naknade, s radnog mjesta ili u hodu u bilo koje doba dana i neovisno o radnom vremenu banke – potrebno je samo računalo i internetska veza.
Ali koji su mehanizmi zaštite koji se koriste da naši financijski podaci ne budu zlouporabljeni?
”Kako bi internetsko bankarstvo bilo što sigurnije, banke korisnicima najčešće daju tokene koji generiraju lozinke putem kojih korisnici pristupaju svojim računima, odnosno lozinke koje je potrebno upisati za potvrdu novčane transakcije. Razina sigurnosti pri radu s tokenom na visokom je nivou, no korisnici uvijek moraju biti na oprezu – treba pripaziti na neke osnovne stvari poput čuvanja tokena (nemojte ga nikome davati niti posuđivati), nemojte nikada lozinku za aktivaciju tokena držati napisanu na samom tokenu, a treba voditi računa i o sigurnosti samog računala”, rekao je Hrvoje Jurman, sručnjak za internet tehnologiju.
Napominje kako su brojnim hakerima i cyber kriminalcima omiljene mete upravo banke i korisnici bankarskih usluga te oni koriste brojne napredne maliciozne programe kojima napadaju računala i na taj način pokušavaju provaliti u korisničke račune, odnosno na prijevaru doći do njihovih osobnih podataka i brojeva računa koje će onda dalje iskoristiti za pristup računima i krađu novca s njih.
Lukavim trikovima do osobnih podataka i PIN-ova
Sigurno ste već čuli za tzv. phishing kojim se prevaranti služe na način da ‘korisnicima pošalju mail za koji se čini da je službeni mail iz banke s porukom kako je iz određenih razloga (često se navode sigurnosni razlozi, blokada računa ili slično) korisnik mora upisati svoje osobne podatke, broj računa, PIN ili slično na internetsku stranicu banke te je u mailu priložen link na tu stranicu. Kada korisnici kliknu na link, čini se da je zaista riječ o stranici banke, no to je lažna stranica koju su stvorili prevaranti i, kada korisnik upiše svoje podatke, on u biti kriminalcima predaje sve svoje osobne podatke koje oni poslije mogu iskoristiti za pražnjenje bankovnih računa, krađe identiteta ili ih mogu prodati na internetu.
”Cyber kriminalci do podataka korisnika mogu doći i putem trojanaca i keyloggera – alata koji prate sve što korisnici upisuju putem tipkovnice te na taj način mogu doznati korisnička imena, lozinke, pinove i brojne druge informacije (mogu pratiti sve što korisnici upisuju na računalu)”, kaže Jurman za Dnevnik.hr.
Sigurnosni stručnjaci uvijek upozoravaju na oprez prilikom surfanja i na korištenje posljednjih nadogradnji antivirusnih programa, a posebno treba pripaziti da se nikad ne otvaraju linkovi iz mailova ili SMS-ova za koje se čini da su ih poslale banke, odnosno da se na takvim stranicama ne upisuju osobni podaci, brojevi kartica i slično.