Dok smo budni, naših pet osjetila neprestano prenose informacije i slike u mozak. No kad spavamo mozak bez ikakvog vanjskog osjetilnog utjecaja stvara slike u sebi. Stoga je ono što u snovima vidimo i ono što u njima doživljavamo ponekad poput halucinacija pri kojima možemo kršiti i prirodne zakone. Što je smisao tih snova?
Naš je mozak zapanjujuće kompleksan dio tijela s milijardama elemenata koji svake sekunde proizvode oko sto do dvjesto ili tristo signala. U jednom jedinom ljudskom mozgu postoji više elemenata nego što ima ljudi na Zemlji. Neki istraživači procjenjuju da on sadrži između 20 i više od 50 milijardi elemenata. Što to radi mozak dok spavamo?
1. Ni jedan znanstvenik nije sasvim siguran zašto sanjamo, ali imaju vrlo zanimljive ideje
‘To je dio medicine spavanja o kome najmanje znamo’, kaže dr. Charles Bae, specijalist za san na Cleveland Clinic i dodaje: ‘Ja mislim da snovi pomažu ljudima procesuirati različite senzorne informacije koje dolaze tijekom dana’. Neki ljudi govore da su tijekom sna došli i do neke originalne ideje. To što nam rješenje nekad dođe u snu može ukazivati na to da se spavanje ne sastoji samo od ‘pasivnog’ sanjanja. Jedan dio sastoji se od razmišljanja.
U svojoj knjizi o Lyndonu Johnsonu, Doris Kearns Goodwin piše da je Johnson sanjao da ima moždani udar i da je paraliziran. Par mjeseci kasnije zbog toga je odlučio ne natjecati se za mjesto predsjednika SAD-a. ‘Svoju je odluku donio u snu’, kaže Myron Glucksman, autorica knjige Dreaming: An Opportunity for Change, psihijatrica iz New York Cityja. ‘Snovi su poput internih dnevnika. To su noćni komentari vašeg života’, dodala je.
2. Sanjate cijele noći, a ne samo tijekom REM faze sna
Zaboravite što ste čuli da se snovi javljaju samo tijekom REM faze spavanja. No, snovi tijekom REM faze su češći u drugoj polovici noći i imaju tendenciju biti upečatljiviji i nerealniji. ‘Ako sanjate da ste skočio iz zrakoplova, a vidjeli ste rakete oko vas, to je gotovo sigurno san iz REM faze spavanja’, kaže Jerry Siegel, profesor psihijatrije i ravnatelj Centra za istraživanje spavanja na UCLA. Snovi tijekom prvih tri (od četiri) faza spavanja mogu se činiti uobičajenijima.
3. Sna se sjećate ako se probudite usred njega
‘Da li ćete zapamtiti san prvenstveno ovisi o tome hićete li se probuditi dok sanjate’, kaže Mark Mahowald, profesor neurologije na University of Minnesota Medical School i gostujući profesor psihijatrije i bihevioralnih medicine na Sveučilištu Stanford. ‘Ako se ne probudite tijekom sna, sjećanje je otišlo. Mi brišemo sjećanje dok spavamo’, zaključio je.
4. Začinjena hrana može potaknuti da se sjećate snova i imate noćne more.
‘Začinjen obrok povećava mogućnost da ćete se probuditi u snu’, kaže Mahowald. ‘Kako bi se prisjetili sna, morate biti budni, barem nekoliko minuta. Naime, mozak nije u stanju prebaciti ih iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje dok spavamo, kaže psihologinja Lisa Medalie, bihevioralni stručnjak za san na Sveučilištu u Chicagu.
5. Vi možete promijeniti ružne snove
Mnogi terapeuti vjeruju da je moguće ‘montirati’ noćnu moru. ‘Ljudi koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja, na primjer, može naučiti prepoznati kad sanjau i reći, ‘To je samo san, kaže znanstvenica Ursula Voss, profesorica psihologije na Sveučilištu u Frankfurtu. Jedan od njezinih pacijenata je došao s idejom da spava s narukvicoma. Ako narukvica nije u snu, zna da je u pitanju san. Moraju shvatiti da se odvija nešto bizarno, a zatim pokušati promijeniti odvijanje radnje.
Shelby Harris, direktor odjela za behavioralnu medicinu sna na Montefiore Medical Center u New York Cityju sa svojim pacijentima koristi posebnu tehniku. Dok su budni trebaju jasno zamisliti novi scenarij ako san krene po zlu. ‘Jedan pacijent je stalno sanjao da je opkoljen morskim psima. Naučio je da tijekom sna promijeni sve morske pse u delfine. Napisali smo novi scenarij,’ objasnila je.
6. Dok spavate i sanjate mozak naporno radi
‘REM faza sna nije vrijeme kad se mozak odmara’ kaže dr. Mahowald i nastavlja: ‘Tijekom snova mozak prima jaku stimulaciju i to stvara san. A zati je na mozgu da napravi neki smisao iz prezentiranog. Dok smo budni pred nama su slike vanjskog svijeta. Kad spavamo, pred nama su snovi. Mozak pokušava uvesti neki smisao o svim primljenim signalima. Na osnovu svih tih audiovizulnih stimulanasa mozak stvara snove.’ Dakle, pogrešno je misliti da se u mozgu za vrijeme spavanja odvija niski stupanj aktivnosti. Utvrđeno je da je mozak u snovima aktivniji nego u nekim stanjima budnosti, osim nekih neurona moždanog debla koji su u vezi s pažljivošću i pamćenjem. Izgleda da ovi tokom REM-spavanja miruju. Ali općenito živčane stanice mozga održavaju stalnu međustaničnu komunikaciju.
7. Teško je odvojiti funkciju spavanja od funkcije snova.
‘Funkcija spavanja je pojednostaviti stvari, tako da je mozak spreman i sposobna učiti ujutro. Mislim da je sanjanje nešto što mozgu pomaže regenerirati se i opet uspostaviti ravnotežu’, kaže Mahowald. A
8. Snovi mogu pomoći ljudima obraditi i konsolidirati uspomene.
U jednoj studiji na Harvardu, volonetri su imali zadatak izvesti navigaciju kroz 3D labirint. Nakon toga su mogli odspavati 90 minuta ili ostati budni u tišini. Oni koji su odspavali i sanjali o svom iskustvu postali su vještiji u navigaciji kroz labirint.
9. Snovi ne predviđaju budućnost
‘Svi bi željeli imati proročanske snove. Kad se jednom stvari poklope odmah se dolazi do brzopletog zaključka, ali se zaboravlja na 500 snova koji se nisu nikad ostvarili. Poklapanje je tek statistički fenomen’, kaže dr. Mahowald. Budući da snovi nastaju u našem mozgu, nije razumno misliti da sadrže posebne poruke za nas. Trebali bismo ih smatrati normalnom funkcijom mozga koja ga pomaže održavati zdravim.
10. Ljudi se ne mogu složiti oko toga koji je smisao snova
‘Freud je snove zvao ‘čuvarima sna’ i smatrao da je njihova svrha cenzura temeljnih impulsa poput agresije i seksa’ kaže dr. Glucksman. Neki inzistriaju da je Freud bio u pravu, dok drugi misle da snovi nemaju nikakvo značenje. ‘Uzmite ih kao poklon i činite s njima što god želite’, kaže Voss.
