Financijski stručnjaci iz svih ciparskih političkih stranaka počeli su razmatrati plan B za spas zemlje od stečaja, nakon što je parlament odbio porez na štedne uloge kojim se treba prikupiti 5,8 milijarda eura u zamjenu za pomoć Europske unije, a dok se pomoć moli od Rusije, pomaže i utjecajna ciparska Crkva.
Skupina stručnjaka iz svih stranaka stigla je u središnju banku kako bi razgovarala o planu B za financiranje i smanjenje svote od 5,8 milijarda eura, rekao je vladin glasnogovornik Christos Stylianides.
Razgovori o alternativi za spas Cipra počeli su nakon dvosatnog sastanka predsjednika Nicosa Anastasiadesa s čelnicima političkih stranaka, prenose agencije te ističu da je u kriznoj situaciji utjecajna Ciparska pravoslavna crkva stavila svoju imovinu na raspolaganje.
Ciparski zastupnici odbacili su prijedlog poreza do 10 posto na štedne uloge građana u ciparskim bankama, što je bio preduvjet za dobivanje pomoći Europske unije od 10 milijardi eura, kako bi se ta prezadužena otočna članica EU spasila od bankrota.
Cipar je pomoć zatražio i od Rusije, no ona nije sklona novoj pomoći koja bi samo povećala ciparski dug preko neodrživih razina pa će Nikozija vjerojatno morati prodavati imovinu.
Rusija bi mogla biti zainteresirana za iskorištavanje ciparskog plina ili kupiti i dokapitalizirati jednu od ciparskih banaka. Najčešće se spominje mogućnost da Gazprombank, financijski ogranak ruskog plinskog diva Gazproma, kupi Laiki, drugu najveću ciparsku banku koja je u najvećim financijskim problemima, piše Financial Times.
Jedna od opcija je i veće oporezivanje velikih štediša dok bi ulozi manji od 100.000 eura bili pošteđeni poreza. Time bi velik udarac pretrpjeli Rusi, vlasnici između trećine i polovice svih štednih uloga na Cipru, koji su u ciparske banke uložili 31 milijarda eura što privatnog što korporativnog novca. Oporezivanje velikih štediša moglo bi, međutim, izazvati bijeg kapitala i ugroziti status zemlje kao međunarodnoga financijskog središta koji su ciparski čelnici do sada jednoglasno štitili.
Europska komisija objavila je da Cipar mora predložiti alternativno rješenje kako bi osigurao 5,8 milijardi eura, što je uvjet za međunarodnu financijsku pomoć u iznosu od 10 milijardi eura.
