Državni zavod za statistiku objavio je konačne podatke o zračnom prometu u Hrvatskoj, za sve zračne luke, u 2012. godini kao i za prosinac pojedinačno. Hrvatska je u ovom segmentu imala rijetko dobre brojke, odnosno ukupan rast od 6,7 posto u prometu putnika, njih 5.960.000, a rekord rasta s 30 posto bilježi Zračna luka Zadar s 350.000 putnika.
Temeljni promet ostvaruje Zračna luka Zagreb s 2,3 milijuna putnika uz rast od 2,4 posto. Dubrovnik je s 1.456.000 putnika uz šest posto rasta drugi, a malo za njim zaostaje Split s 1,4 milijuna putnika i izvrsnih devet posto rasta. To bi bile veće zračne luke, naravno, u (inače malom) hrvatskom mjerilu.
U hrvatske srednjevelike zračne luke spadaju samo Pula i Zadar. Pula je s 365.000 putnika imala pet posto rasta te je Zadar s rekordima rasta već niz godina uspio zakoračiti u ovu kategoriju vrlo ozbiljno se približavajući nekad nedostižnoj Puli. Cijeli je put Zadra, o kojem se ovdje puno zna, otpočet s donje granice pristojnosti i isplativosti od 60-tak tisuća putnika, bio kako vidimo vrlo uspješan. Takav put nije za rukom pošao Rijeci sa zračnom lukom na Krku koja je, usprkos naporima, van katagorije koju u hrvatskim uvjetima možemo odrediti kao srednju te je Rijeka imala tek 72.000 putnika i to s padom od 10 posto.
Od redovnih zračnih luka koje mogu prihvaćati komercijalne letove, u najgorem je položaju Zračna luka Osijek s jedva nešto više od 2.000 putnika u godini uz pad od 80 posto (ukidanje zrakoplova iz Njemačke). Tako je mali aerodrom za tzv. generalnu avijaciju Brač puno bolji s više od 11.000 putnika, dok Mali Lošinj ima također velike probleme i pad od 50 posto na manje od 1.000 putnika.
Valja kazati da su sve ovdašnje zračne luke prvenstveno vezane za turistički promet i dobar dio ih je iskoristio poticajne mjere Hrvatske turističke zajednice, odnosno Ministarstva turizma koji osiguravaju sredstva za promidžbu, odnosno održavanje neleta u pred i posezoni. Najbolje je to, razvijajući svoj model osiguranja sredstava uz veliko zajedništvo, učinila Zadarska županija, no “nije mane” ni Dubrovniku i Splitu makar se u njihovim, za Zadar vrlo velikim brojkama, ti pomaci toliko jasno ne vide.