ZAMP vs. YouTube – kako YouTube šteti hrvatskoj glazbi

Svakodnevno korištenje internetskog servisa YouTube postalo je nešto sasvim normalno i uobičajeno za većinu korisnika interneta. Omiljena pjesma, omiljeni smiješni video ili omiljeni film – sve je to dostupno na internetskom servisu YouTube. No, kako cijela stvar, zapravo, funkcionira na uštrb domaćih autora, odlučili smo se razgovarati Marinom Ferić Jančić, glasnogovornicom Hrvatskog društva skladatelja, kako bi nam pojasnila cijelu stvar.

Naime, YouTube je, baš poput svih ostalih medija koji svoj program emitiraju putem interneta, dužan plaćati naknadu za svako izvedeno glazbeno djelo. No, prema odluci tog internetskog giganta u vlasništvu Googlea, smatraju kako isto nisu dužni plaćati u Hrvatskoj, i to zato što ne posluju sa sjedištem u našoj zemlji te njihov sadržaj nije dostupan unutar .hr domene.

Autori su izrazito nepravednom položaju na internetu jer korisnici interneta uživaju u glazbi i ona je dostupnija nego ikad, jer vlasnici servisa (YouTube i sl.) odlično zarađuju na ponudi glazbenih djela, jer pružatelji internet pristupa (T-Com i ostali) odlično zarađuju na prodaji megabajta, a jedino autori (koji su upravo i vlasnici tih djela), odnosno glazbenici, u cijelom tom lancu ne dobivaju ništa, govori nam Ferić Jančić.

Prema Vašim riječima, YouTube ima stav da ne plaća uslugu u zemljama gdje ne posluje pod vršnom domenom (.hr primjerice) – postoji li nakana da se isto regulira u suprotnosti s odlukom YouTube-a?

Kao i svugdje u svijetu, tako je i u Hrvatskoj YouTube svakako obveznik plaćanja naknade za djela (i glazbena i audiovizualna) koja se koriste na njegovim kanalima. Na tom poslu korištenja djela Google zarađuje novce, a autori tih djela u Hrvatskoj doslovno ništa. Iz dosadašnjih kontakata s Googleom poznat nam je njihov stav da YouTube službeno ne postoji u onim zemljama u kojima nema otvorenu i domenu, kaže nam sugovornica i dodaje kako takvo grubo iskrivljavanje činjenica ne brine samo nas već i sva ostala društva regije. Stoga smo krajem prošle godine na našu inicijativu pokrenuli suradnju društava regije kroz koju bi u regiji zajednički pokušali riješiti pitanje YouTube-a. Naši pravnici i Odjel medija i novih tehnologija upravo prikupljaju sve dostupne informacije za kvalitetno obraćanje YouTube-u.

Neki od najgledanijih domaćih video uradaka, poput Severine Italiane, pregledani su preko nekoliko milijuna puta, Italiana konkretno 23.359.465 puta. Koliko ZAMP zapravo gubi ovakvim načinom rada YouTube-a?

Gubitnici su autori djela, HDS ZAMP je ovdje ispred autora s ulogom da svako korištenja njihovih djela regulira i naplati te tantijeme, nakon odbitka troška, proslijedi autorima. Teško je procijeniti o kolikim gubitcima je riječ, jer za ugovaranje pravične naknade potrebno je utvrditi o kojim vrstama usluge je riječ i koliko bi se onda za pojedinu uslugu trebalo platiti. Kod ovakve vrste korištenja naknada uglavnom ovisi o prihodu, uz ugovaranje zaštitne minimalne naknade. Gotovo bez iznimke djela hrvatskih autora najinteresantnija su za regiju, u kojoj YouTube – s obzirom na korištenje autorskog sadržaja – nije legalizirao svoje poslovanje, pa stoga hrvatski autori iz regije ne primaju naknade za korištenje svojih djela preko tog servisa.

Smatrate li da bi HDS-ZAMP u dogledno vrijeme mogao uvesti naplatu prema izdavačkim kućama koje imaju svoje YouTube kanale, jednako kao što svi nakladnici plaćaju izvođenje glazbenih djela koja se emitiraju internetom?

Diskografske kuće plaćaju naknadu za prodaju izdanja i to sve kuće u zemlji uredno podmiruju. Zarada od YouTuba ne pripada diskografskim kućama, pa u tom smislu one ne bi bile obveznici plaćanja ove naknade.

Možete li ukratko, barem okvirno, pretpostaviti koliki bi bili mjesečni prihodi HDS-ZAMP-a od YouTube-a?

Teško je pretpostaviti o kojim iznosima je riječ jer ovise o prihodima koje YouTube ostvaruje od marketinga, no svakako u ostalim zemljama Europe (u onima gdje YouTube posluje) ukupni prihodi od svih vrsta online iskorištavanja glazbe kreću se oko 2-3% od ukupnog prihoda autora odnosno autorskih društava za kolektivno ostvarivanje prava. No nesumnjivo će ovo područje i tržište u budućnosti doživjeti veću ekspanziju, a time bi – u slučaju da se tržište nastavi širiti bez reguliranja prava s autorima čija se djela koriste – i gubitci za autore bili veći, zaključila je Marina Ferić Jančić.

 

Google je, zaključno, dužan uplaćivati određene naknade vlasnicima zvučnih ili vizualnih djela, no isti to ne čini. Nije, doduše, poznato ni planira li isto učiniti kada se u obzir uzme činjenica kako je sjedište ovog internetskog diva u Irskoj te isto pokriva područje cijele Europe. Evidentna je činjenica, dakako, kako su isti odlučili kršiti pravila i zakone zemalja čije sadržaje koriste, no za iste ne plaćaju naknadu.

Upitajte se, dakle, sljedeći put kada unesete www.youtube.com u svoj preglednik, koliko zapravo vaše uživanje šteti domaćoj glazbi i njenim autorima, piscima, skladateljima, aranžerima, producentima… Jer, zašto bi vaš obližnji kafić, restoran, shopping centar, omiljena radio postaja, televizija ili internetska stranica morala plaćati naknadu ZAMP-u a Google ne?

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...