Ovoga tjedna 220 tisuća britanskih liječnika zatražilo je povećanje cijena zaslađenih bezalkoholnih napitaka za 20 posto, manje restorana brze hrane u blizini škola i fakulteta te zabranu nezdrave hrane u bolnicama kako bi se spriječio spiralni rast pretilosti u zemlji koja postaje nerješiva. No njihov zahtjev nije nikakva novost. U svijetu su već poznati tzv. soda tax i fat tax, odnosno porezi na zaslađena gazirana pića i proizvode koji debljaju. Koliko ti veći porezi zaista mogu pomoći u borbi protiv pretilosti?
Kao i u Velikoj Britaniji, i u SAD-u je pretilost veliki zdravstveni problem. Konzumacija gaziranih bezalkoholnih pića navedena je kao značajan faktor u epidemiji debljine, a medicinski troškovi vezani za prekomjernu težinu kreću se oko 147 milijardi dolara godišnje. Godine 1994., ideju o oporezivanju zaslađenih gaziranih sokova predložila je Kelly D. Brownell, ravnateljica Centra za prehrambenu politiku i pretilost na Yaleu. Temeljem toga, 2009. 33 američke savezne države uvele su porez na bezalkoholna pića. Prošle godine isto je učinila i Francuska, no porez na zaslađena bezalkoholna pića u toj zemlji bio je neznatan, pa su cijene u maloprodaji zapravo neprimjetno porasle. Coca Cola je prijetila da će obustaviti distribuciju, a na tržištu se u međuvremenu moglo naći sve više ‘zero izdanja’ gaziranih pića, a najnoviji hit s manje šećera zove se ‘Pepsi Next’.
Da bi se stalo na kraj lakom pristupu bezalkoholnim pićima, 2005. Američka udruga za industriju pića počela je uklanjati automate s gaziranima sokovima iz američkih osnovnih škola (koje pohađaju djeca u dobi od šest do četrnaest godina) te ih zamijenila zdravijim bezalkoholnim pićima poput soka od naranče ili mlijeka. Premda sok od naranče može imati malo više kalorija od, primjerice, Coca Cole, objasnili su da sadrži i druge hranjive tvari i vlakna.
Studija: Veći porezi = manje bolesti i niža stopa smrtnosti
Studija objavljena u travnju 2010. u medicinskom časopisu Health Affairs otkrila je da mali porezi na bezalkoholna pića slabo utječu na smanjenje konzumacije bezalkoholnih pića ili sprečavanje pretilosti u djetinjstvu, ali da bi veći porezi vjerojatno mogli imati i veći učinak. Autor studije rekao je da bi porezi od oko 18 centi na dolar napravili značajnu razliku u potrošnji. Nova studija iz 2012., također u časopisu Health Affairs, procjenjuje da bi veći porez na zaslađena pića mogao spriječiti 2,4 milijuna slučajeva dijabetesa godišnje, 8.000 srčanih udara i 26.000 slučajeva prerane smrti u više od deset godina.
Norveška je uvela trošarine na rafinirane proizvode od šećera, uključujući i bezalkoholna pića, i to 7,05 kruna po kilogramu.
Naravno, lobiji se snažno bore protiv tih poreza nazivajući ih regresivnim porezima, koji će dodatno nepravedno opteretiti siromašne.
Danska: 216 milijuna dolara poreza i nepromijenjene navike Danaca
U listopadu 2011., Danska je uvela porez na maslac, mlijeko, sir, pizzu, meso, ulje i prerađevine koje sadrže više od 2,3 posto zasićenih masti. Međutim, u studenom 2012., dansko Ministarstvo za porez najavilo je da će ukinuti porez na masti navodeći da nije uspio promijeniti prehrambene navike Danaca, već da je samo potaknuo prekograničnu trgovinu zbog čega su neka radna mjesta u Danskoj dovedena u opasnost, što je i bila birokratska noćna mora za proizvođače i poslodavce. Predloženi porezni planovi za proizvode koji sadrže šećer također su otpisani.
Premda su ove porezne mjere rezultirale s dodatnih 216 milijuna dolara prihoda, paralelno s tim pojavile su se brojne pritužbe danskih trgovaca da njihovi kupci odlaze u druge zemlje, poput Švedske i Njemačke, koje imaju niže cijene.
Ukratko, porezi na zaslađena gazirana pića djeluju u teoriji. U praksi pak nemaju velik učinak, barem ne na javno zdravstvo. No ako Britanci uspiju u svojoj namjeri, promjene bi mogle biti vidljive, jer ipak se radi o povećanju poreza od 20 posto.