Američki predsjednik Barack Obama obvezao se spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje; ako je potrebno i vojnom silom. Prošle godine Obama je rekao da kao predsjednik SAD-a ‘ne blefira’. Ali zašto bi mu itko vjerovao kada je Sjeverna Koreja zbog svojih nuklearnih aktivnosti prošla nekažnjeno? Sjeverna Koreja izvela je treći nuklearni pokus baš u trenutku kada SAD ulazi u novu rundu diplomacije s Iranom. Razgovori između Irana i Međunarodne agencije za atomsku energiju na rasporedu su ovaj tjedan, a pregovori između Irana, SAD-a i drugih svjetskih sila održat će se 26. veljače u Kazahstanu, piše časopis Time.
Očekivanja su niska u oba slučaja, ali se SAD barem nada da će potencijalnu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa moći odgoditi. No ona bi tvrda linija u Teheranu zbog sjevernokorejskog testa mogla pokrenuti stvari u krivom smjeru, piše Time.
No sadašnji i bivši američki dužnosnici tvrde da su ove dvije situacije različite te da će Iran pogriješiti ako se ugleda na Sjevernu Koreju koja se inati međunarodnim sankcijama i Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT). Dužnosnici priznaju da su prihvatili politiku koja obuzdava nuklearnu Sjevernu Koreju te iako Pjongjangov program smatraju ‘neprihvatljivim’, kažu da nema načina da zaustave Teheran ako postane nuklearan. Svoju poziciju objašnjavaju na sljedeći način.
Prvo, moguće je suzbiti nuklearnu Sjevernu Koreju, kao što je SAD ograničavao Rusiju u Hladnom ratu. No obuzdati nuklearni Iran nije lako. Japan i Južna Koreja prihvatili su američki nuklearni kišobran da ih štiti, čime se sprečava regionalna utrka u naoružanju koja bi mogla dovesti do nuklearne bombe diljem Azije. Na Bliskom istoku malo je vjerojatno da će Saudijska Arabija, Egipat i Turska prihvatiti američku garanciju zaštite od nuklearnog Irana, tako da bi mogli nastaviti svoje vlastite programe.
To bi značilo da bi regija koja je sklona iznenadnim sukobima bila preplavljena nuklearnim oružjem.
‘Rizik od krize (na nuklearnom Bliskom istoku) koja se kreće vrlo brzo i nekontrolirano, povećava geometrijsku mogućnost nuklearnog rata’, kazao je bivši visoki dužnosnik koji je dobro upoznat s Obaminim stavom o Iranu.
Drugo, kažu bivši i sadašnji dužnosnici američke administracije, situacija u Sjevernoj Koreji nasljedna je: Sjeverna Koreja izbacila je nuklearne inspektore i testirala svoje prvo nuklearno oružje prije nego što je Obama došao na vlast, tako da je Pjongjang već bio nuklearan i već ga se otprije pokušava zaustaviti.
Treće, američka administracija kaže da čak i da poželi uništiti sjevernokorejska nuklearna postrojenja, ne može: ne zna gdje se mnoga od njih nalaze.
‘Nitko nema pojma gdje su sjevernokorejski nuklearni pogoni’, kazao je jedan bivši visoki dužnosnik američke administracije.
‘Postoje objekti koji se mogu pogoditi, ali o onima u kojima se prerađuje plutonij ili oni koji imaju program obogaćivanja urana, imamo puno manja saznanja, ako uspoređujemo s Iranom.’
I posljednje, regionalne politike različite su. Na Bliskom istoku, Izrael je jasno javno i privatno rekao da će poduzeti vojnu akciju kako bi zaustavio iranske nuklearne namjere, piše Time. Ako to učini, SAD će vjerojatno biti uvučen u rat. U Aziji bi američki napad na Sjevernu Koreju, nominalno saveznika Kine, bio više destabilizirajući od trenutačnog pristupa kojim pokušavaju spriječiti Pjongjang.
Na kraju, SAD se nada da će Kina pritisnuti Sjevernu Koreju da zaustavi pogon nuklearnog oružja. Kineski je odgovor na testiranja Sjeverne Koreje čvrst, ali neobavezan. Vijeće sigurnosti UN-a u utorak je ‘snažno osudilo’ treći sjevernokorejski nuklearni test i najavilo akciju protiv Pjongjanga. Nada se da će u tome imati i kinesku potporu.
