Stage, backstage, ups, party – riječi su koje u svakodnevnom hrvatskom govoru zamijenile hrvatske riječi – pozornicu, dio iza pozornice, jao i zabavu. Tuđice su dobile prednost nad hrvatskim riječima, istaknuto je na danas održanoj tribini u povodu Svjetskog dana materinskog jezika.
Nije problem koristiti tuđice, ali… “Jako me smeta kada, umjesto uzvika `joj`, `opa`, `hop’, čujemo `vau`, `ups` ili slično. Ja sam anglist, pa sam alergična na to. Nisam sigurna da oni koji upotrebljavaju sporadično te izraze uopće znaju engleski kako valja”, upozorava književna prevoditeljica Vjera Balen Heidl.
Isto misli i profesorica Iva Grgić Marojević, koja kaže da ni jezici manjina ne stoje bolje. Smatra da bi u sredinama gdje žive manjine poput Čeha, Mađara ili Talijana, trebalo u škole uvesti satove tih jezika. “Moj prijedlog bi bio, ako u nekoj školi postoje djeca kojima su, recimo, roditelji Mađari pa oni idu na sat mađarskog jezika, zašto ne bismo barem koji put poveli našu djecu da čuju taj mađarski ili da nešto o njemu doznaju”, rekla je Grgić Marojević.
Za učestalu upotrebnu tuđica krivi su, tvrde stručnjaci okupljeni na danas održanoj tribini u Zagrebu u povodu međunarodnog dana materinjskog jezika, filmovi, novi mediji, ali i političari.
Pitali smo stručnjakinju Heidl tko od političara priča najstandardniji hrvatski. “Za engleski znam da je to predsjednik Josipović koji isto tako pristojno govori hrvatski. Najstandardniji hrvatski? To se stvarno ne mogu sjetiti”, kaže Heidl.
