Odnosi između glavnih koalicijskih partnera u Vladi, SDP-a i HNS-a proteklih su tjedana izuzetno napeti. Narodnjaci javno kritiziraju neke prijedloge Vlade pa se čini kao da su dio oporbe, a ne vlasti. Zašto je tome tako, može li se koalicija raspasti te hoće li HNS “žrtvovati” svog direktora Janafa radi mira u kući, razgovarali smo s Jozom Radošem, članom Predsjedništva HNS-a i njihovim šefom u Saboru, piše Jutarnji list.
Imamo li krizu u vladajućoj koaliciji?
– U koaliciji imamo kontinuirana iskrenja, i to je prirodno za svaku koaliciju. Možda ova naša koalicija treba pronaći neke mehanizme trajnijeg usklađivanja različitih stavova, ali to se nikada neće moći riješiti pa nema nikakvih poteškoća.
Procesi u Vladi
Ali nisu li ta razliženja između glavnih partnera u Vladi sada već zabrinjavajuća. HNS je protiv poreza na nekretnine, zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, istovremenih lokalnih i EU izbora, minusa na tekućem..
– Stranke vladajuće koalicije moraju procijeniti do koje mjere je to situacija krize i zabrinutosti. Smatram da to nije razlog za posebnu zabrinutost jer se osnovni procesi u Vladi odvijaju normalno. Ali naravno da različiti sklop različitih interesa stranaka postoji u svakoj koaliciji.
Ali zašto te različite stvari ne usuglasite na sastancima iza zatvorenih vrata, umjesto što HNS kritizira prijedloge Vlade u kojoj sjedi. Kao da ste oporba, imate konferencije za novinare, izdajete priopćenja, istupate protiv ministara…
– Koalicija nije razvila mehanizme koordinacije i možda bi se time trebalo pozabaviti. No, ako i kada oni i budu postojali, također neće biti moguće sve prevenirati. To se nikada neće moći u potpunosti izbjeći ali svakako bi, o nekim pitanjima koja su osobito programski važna, za koaliciju, za stranke, i diraju interese jedne od stranaka koalicije i njihove programe, trebalo imati usuglašavanja i raspraviti o njima prije izlaska u javnost.
Znači, mislite da bi i sada bile potrebne koordinacije koalicije, kao u vrijeme Račana, sastanci šestorke, pa petorke?
– Osobno mislim da bi to bilo korisno.
HNS je prije dva tjedna održao okrugli stol na kojem je kritizirao Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u saborskoj proceduri već četiri mjeseca. Pa zašto niste odmah reagirali?
– Zato što je taj zakon bio ostavljen po strani, a sad je opet aktualiziriran.
Premijerske kritike
Da, HNS ga je aktualizirao…
– Kao što znate, prvo je premijer kritizirao taj zakon na sjednici Vlade, dakle predsjednik stranke iz koje dolazi ministar koji je predložio taj zakon. Podsjetit ću da je i Zakon o visokom obrazovanju povučen iz procedure jer je uglavnom bio osporavan od predstavnika SDP-a. Prema tome, takva pitanja nikada se ne mogu riješiti u potpunosti, ali treba stvoriti formalne oblike usuglašavanja.
SDP međutim ne gleda blagonaklono eda na te kritike iz HNS-a te ocjenjuju kako to sve radite jer skupljate bodove uoči lokalnih izbora?
– Dio djelovanja političkih stranaka je i skupljanje političkih bodova, i to trajno. Ovaj zakon o prekršajima HNS-u je svjetonazorski vrlo važan, kao što je osobito važan i za naš program i naše biračko tijelo.
A hoće li zakon o porezu na nekretnine dovesti u pitanje vladajuću koaliciju? HNS je i dalje protiv.
– Da, protiv smo temeljnog prijedloga tog zakona.
Ali ministar Linić ga prezentira po cijeloj Hrvatskoj i govori da će se primjenjivati od travnja? Ispada da je ipak usuglašen s HNS-om i da ste mu dali zeleno svjetlo.
– Ne. Osim početnih rasprava i prijedloga nismo imali nikakve konzultacije. Prema tome, HNS ostaje na istim stajalištima na kojima smo bili. I ako ne dođe do bitnih promjena tog zakona, nećemo ga moći podržati. Po našem mišljenju, nije ga dobro donositi u ovakvoj situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. Vidjet ćemo što će pokazati javna rasprava i hoće li biti promjena.
SDP vjeruje da će vas uvjeriti kako taj zakon neće ništa promijeniti za većinu građana koji imaju nekretninu u kojoj žive i vikendicu jer će porez ostati na razini komunalne naknade?
– Vrlo je teško procijeniti koga će taj zakon dirnuti i opteretiti. Radi se o stotinama tisuća građana.
Znači, ove godine taj zakon definitivno neće biti donesen, a iduće?
– Ideja HNS-a je bila da se taj zakon primjenjuje kad budemo imali gospodarski rast. Iza nas je pet godina pada BDP-a, oko 20 posto pao je životni standard, i svako novo opterećenje može biti problematično. Stoga je logično da zakon bude donesen onda kad ga građani mogu lakše podnijeti. A s druge strane, ne smiju se zanemariti ni tehnički prigovori zakona – nemamo fiskalni registar, postupak legalizacije je tek krenuo, zemljišne knjige nisu sređene…
Bi li taj zakon mogao dovesti u pitanje vladajuću koaliciju, odnosno bi li HNS napustio Vladu kad bi uputila taj zakon bez vašeg odobrenja?
– Neki su zakoni strateški. Ovaj je jedan od njih i jedino što želimo jest da se uvažava naše stajalište jer koji bi inače bio smisao koalicije. No vjerujem da do napuštanja Vlade neće doći jer logično je da ministar Linić i premijer Milanović respektiraju strateške interese svog strateškog koalicijskog partnera. Uostalom, uvjeren sam da donošenje tog zakona u ovim okolnostima nije interes Vlade u cjelini.
Bez grubosti
Čini se da su premijeru kritike koje dolaze iz HNS-a prekipjele. Neslužbeni izvori iz Vlade tvrde da će premijer smijeniti HNS-ova šefa Janafa Dragana Kovačevića zbog kritika na račun ministra Linića?
– Nemam nikakvih informacija o tome da premijer želi smijeniti Kovačevića.
A bi li HNS pristao na to ako takav zahtjev premijera uslijedi. Stoji li HNS iza Dragana Kovačevića?
– Svakako da je važno kako se komunicira unutar koalicije, uključujući i osobnu dimenziju. Ne možete biti posebno grubi prema nekome s kim surađujete…
Znači, Kovačević nije smio na takav način napasti Linića?
– Svakako je mogao biti blaži. Mislim da njegovo osporavanje Linićeva prijedloga o smanjenju minusa na tekućim računima nije bilo problematično jer je to prevažno pitanje. To je pitanje koje bitno uznemirava građane i nije ga trebalo iznositi u javnost prije konzultacija u koaliciji.
Može li to onda biti razlog za njegovu smjenu? Bi li HNS pristao ako premijer to bude tražio?
– O tome svakako treba razgovarati kako bi se izbjeglo da pojedini dužnosnici na taj način istupaju i da se greške ne ponavljaju. No, ne možete dopustiti da koalicijski partner mijenja vaše ljude bez velikog razloga jer onda ne znate gdje će stati. Naravno, to vrijedi i u obrnutoj situaciji – ne može HNS sam mijenjati nekog državnog dužnosnika iz SDP-a.
Dakle, HNS smatra kako ovaj Kovačevićev istup nije dovoljan razlog za njegovu smjenu?
– Tako je.
A stoji li HNS iza šefa HEP-a Zlatka Koračevića jer se spominje da će ministar gospodarstva zatražiti njegovu smjenu?
– Načelno stojimo iza Zlatka Koračevića.
Za njega se kao razlozi navode loši rezultati, odnosno izostanak investicaja?
– Svi direktori javnih poduzeća, a pogotovo oni iz redova HNS-a moraju pokazati rezultate. Samo temeljem toga može doći do osporavanja nečije pozicije na mjestu direktora.
Znači, ako rezultati HEP-a ne budu dobri, legitimno je da ministar zatraži njegovu ostavku?
– Naravno.
I sami ste spomenuli kako HNS kritikama na neke zakone želi ukazati da su oni loši za građane. No čini se da građani to vaše zalaganje baš i ne cijene jer rejting HNS-a je prema zadnjem istraživanju na 1,7 posto?
– Naš rejting svakako nije najugodniji, ali za to postoje razlozi.
Tko je kriv što je danas HNS tako nisko?
– I samoj Vladi također pada rejting jer je situacija teška. Predsjednik Čačić pri tome je vodio najzahtjevniji sektor, gospodarstvo, a i njegova prometna nesreća dala je svoj obol iako se u radi o nepolitičkom događaju.
Ali i SDP je dio Vlade pa je im je rejting već par mjeseci stabilan, na oko 27 posto?
– Kod centrističkih stranaka, kakav je HNS, biračko je tijelo osjetljivije. Nije do te mjere stabilno i privrženo svom izboru kao što su birači socijaldemokratskih ili stranaka desnice. Zato moramo nastojati da doprinos našem radu u Vladi bude što bolji, kao i doprinos koaliciji u Saboru.
I sami kažete da je na pad rejtinga stranke utjecala Čačićeva nesreća, a je li utjecalo i to što se nije, kada je napustio Vladu, odmah povukao i s mjesta šefa stranke?
– Pitanje je da li je to baš tako jer je već u to vrijeme, ako govorimo o našem rejtingu, on bio nizak. Ne treba zaboraviti da su se nesreća i početak suđenja dogodili prije parlamentarnih izbora na kojima je Čačić kao nositelj liste u svojoj izbornoj jedinici osvojio 8 mandata.
Čačićev doprinos
Imate li vi dojam da Čačić želi zadržati utjecaj u stranci i nakon što ode u zatvor. Jer evo, postavio se za jednog od regionalnih predsjednika HNS-a?
– Čačić definitivno nakon odsluženja kazne želi ostati aktivan u politici i mislim da je ta njegova želja legitimna.
Je li Čačić na Središnjem odboru tražio da se donese zaključak da će nakon povratka i zatvora biti glavni u stranci za gospodarstvo?
– Ne. Zaključkom koji smo donijeli izražena je nada da će on dati svoj doprinos gospodarskoj politici stranke.
A je li on tražio ili spomenuo da bi trebalo propisati da će on biti glavni čovjek za gospodarsku politiku?
– Ne, to gospodin Čačić uopće nije ni tražio ni formulirao.
A drugi članovi?
– Deklaraciju su spominjali drugi, ali ne on i ljudi koji su zagovarali njegovu jaču poziciju. Deklaraciju su u negativnom smislu spominjali oni koji su se protivili tome da se njome ojača njegova pozicija.
‘Zbog kolegice Ingrid nitko nije čuo što smo mi u EP-u govorili’
I Vi ste kao EU promatrač bili u Bruxellesu prošli tjedan koji je u Hrvatskoj obilježio loš engleski Ingrid Antičević Marinović.
– Na istom tom odboru na engleskom smo govorili kolega Davor Božinović, kolegica Tanja Vrbat i ja, ali su oni ostali u sjeni govora kolegice Antičević Marinović.
To valjda znači da vi ostali dobro govorite engleski i da nije bilo zanimljivo snimati vas?
– Recimo da je bilo pristojno i solidno. No inače mislim da loš engleski nije toliko važan problem i da je njezinu govoru posvećena neopravdano velika pažnja.
Sad ćete reći da postoje prevoditelji, ali što je s onim neformalnim razgovorima koji su također važni?
– Ako netko želi biti jako dobar zastupnik u EU parlamentu, mora znati barem jedan strani jezik, a poželjno je i više jer se na sastancima niže razine smanjuje broj jezika s kojih se prevodi. S druge strane, na važnim pripremnim sastancima u političkim skupinama uopće nema prevođenja.
Kažete, dobro je znati više jezika, zato vi učite i početni francuski, i to u grupi s Ingrid Antičević?
– Tako je. Kolegica Ingrid uči po osjećaju, a ja po logici.
Kome ide bolje?
– Imam dojam da ide njoj. Ali vjerujem da će i moje učenje po logici dati ploda.
Znači, vi ste bolji u engleskom, a ona u francuskom?
– Ha, ha, ha.. Pa ne znam. Govori na engleskom dostupni su javnosti pa neka se prosudi, a drugo za sada nije važno.
