Netom nakon što je u Otočcu ob Krki postigla dogovor sa svojim slovenskim kolegom oko rješavanja problema Ljubljanske banke, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, našla se i pod rafalom pitanja u Saboru. Tamo je, naime, došla kako bi predstavila plan usklađivanja hrvatskog s europskim zakonodavstvom, no zastupnicima je na pameti bila samo Slovenija.
‘Smatrala u našem dogovoru da je to prijedlog koji nikome ne šteti, koji je u našem interesu, koji rješava i jednu vrstu pat pozicije u kojoj se Slovenija našla, i koji je izdržljiv. Za to sam bez daljnjega spremna snositi odgovornost. Ako Hrvatska Vlada i premijer to prihvate, to znači da je i premijer spreman za to nositi odgovornost, ali ista takva stvar mora biti i sa slovenske strane da bi to držalo vodu. I u tom smislu nema apsolutno nikakve niti sumnje niti dvojbe da ćemo mi sadržaj tog prijedloga iznijeti, ali ne prije nego što dobijemo odgovor sa slovenske strane što oni o tome misle. Jer bez neke vrste far playa mislim da dogovora nema i mislim da nema uopće napretka u bilo kakvim, a naročito međunarodnim odnosima. U jučerašnjem razgovoru smo nas oboje ocijenili da je taj prijedlog izdržljiv, koji je naravno kompromis i prihvatljiv i za jednu i drugu stranu i da omogućava pristupanje ratifikaciji hrvatskog pristupnog sporazuma u slovenskom parlamentu ‘, sve je što je šefica diplomacije Vesna Pusić mogla reći o jučerašnjem dogovoru sa slovesnkim ministrom vanjskih poslova Karlom Erjavcem.
Podsjetila je pritom da više detalja, sukladno dogovoru sa slovenskim kolegom, ne može otkriti. ‘Ako ovo sve dobro prođe i bude prihvatljivo, onda je velika vjerojatnost da će Slovenija biti u stanju već u ožujku ratificirati naš pristupni ugovor. Ali to ovisi naravno o prihvaćanju i realizaciji ovog dogovora ili ovog rješenja’, kazala je Pusić.
Inicijativa da otkrije barem dio onoga što je jučer dogovoreno stigla je od zastupnika HDSSB-a, kojima je zasmetalo što slovenski šef diplomacije o svakom koraku mora obavijestiti Odbor za vanjsku politiku u slovenskom Državnom zboru, dok Sabor nitko ništa ne pita.
‘Čuli smo već kako slovenski ministar traži odobrenje odbora svoj parlamenta, a mi zastupnici u Hrvatskom saboru o tako važnim pitanjima koji jesu od opće nacionalnog interesa znamo za sada manje i od vrabaca na grani’, kazao je HDSSB-ov Dinko Burić.
Njegov se pak stranački kolega Boro Grubišić požalio što javnost ne zna što će Hrvatska podastrijeti Arbitražnom sudu. ‘To je ono što je loše. ‘To je ono što ne valja. Sami smo svoj status sveli na da ne kažem na razinu promatrača i ovdje u Hrvatskom saboru, a evo ja i u Europskom parlamentu’, rekao je Grubišić.
No, o obavještenosti slovenskog Državnog zbora o svakom koraku pregovora pokušao je pojasniti HDZ-ov Gordan Jandroković.
‘Nisam siguran da je ova rasprava koja se vodi u Sloveniji rezultat njihove demokratičnosti, više političke krize u kojoj se nalaze. Mi smo naš posao obavili, prepustili smo pripremu podneska stručnjacima, oko toga postoji konsenzus i suradnja i bivše i sadašnje vlasti. Isti su stručni timovi, ista je politička i pravna platforma. Dakle, Hrvatska je tu u dobroj poziciji i ne bih se volio mijenjati sa slovenskim kolegama kada je u pitanju rješavanje graničnog pitanja’, kazao je Jandroković.
Na jučerašnji dogovor osvrnula se i bivša premijerka Jadranka Kosor. ‘Vjerujem i nadam se da Vlada Republike Hrvatske i ministrica nakon dogovora jučer u Sloveniji vodi računa o tome da kakav god dogovor bio mora biti u skladu sa interesima Republike Hrvatske, interesima hrvatskih štediša jer se radi o pojedinačnim individualnim pravima, ali i interesima države kad govorimo naravno o prenesenoj štednji jer je država stala na mjesto Ljubljanske banke i naravno isplatila one iznose koji su hrvatski štediše zahtijevali’, rekla je Kosor, i podsajtila i na pregovore koje je vodila s bivši slovenskim premijerom, a sada predsjednikom Borutom Pahorom oko Arbitražnog sporazuma.
Čim je Kosor spomenula Arbitražni sporazum reagirali su u HDSSB-u. ‘Govorili ste o Sloveniji i o vašim razgovorima sa Pahorom. Ja se bojim i građani Republike Hrvatske sasvim sigurno žele znati hoće li podmorje sjevernog Jadrana eksploatirati Slovenci, hoće li ribariti u hrvatskim teritorijalnim vodama i hoće li naši ribari moći ribariti u njihovim. I ako je sad kad uđemo u Europsku uniju to nekakvo zajedničko more. Na kraju krajeva zanima ih hoće li i pašnjaci i šume ispod Svete Gere ući u sastav poljoprivrednog zemljišta Tihomira Jakovine našeg ministra ili ćemo morati se odreći tih površina pašnjaka, oranica, šuma, njiva koji su na Svetoj Geri i oko Svete Gere’, kazao je Grubišić.
Iako su odnosi sa Slovenijom bili glavna tema rasprave, ministrica vanjskih i europskih poslova Pusić ipak se dotakla i plana usklađivanja zakonodavstva s onim Europske unije.
‘Ukupno je za 2013. godinu planirano što se tiče harmonizacije sa europskom pravnom stečevinom 108 zakona. Od toga i tu dolazi ona neravnomjernost što se rasporeda po kvartalima tiče. Od toga je za prvi kvartal planirano 92 zakona, za drugi kvartal 9, za treći kvartal 3 i za četvrti kvartal 4’, kazala je Pusić.
Ovakav plan jednoglasno je prihvaćen u Saboru, no zastupnici su ministricu molili da u saborsku proceduru što prije uputi zakon o odnosima Vlade i Sabor, kako bi se prije ulaska u EU mogao izmjeniti i saborski Poslovnik.
