Predsjednik HBK i zadarski nadbiskup Želimir Puljić sazvao je konferenciju za medije povodom ostavke pape Benedikta XVI. Rekao je kako je odluku poglavara Katoličke crkve dočekao s nevjericom, kao i velik broj kardinala među kojima je ova vijest odjeknula kao bomba.
– Iznenadio sam se kad su mi jutros prenijeli vijest. Najprije sam provjerio informaciju na vatikanskom portalu i televiziji. Bio sam iznenađen ostavkom, nisam to očekivao. Žao mi je. Čini se da ni velik broj kardinala nije znao za ovu odluku. Papa Benedikt XVI. učinio je puno i bio veliki lider. Volio je Hrvatsku. Tijekom posjeta našoj zemlji zahtijevao je da posjeti Stepinčev grob, rekao je mons. Puljić.
Dodao je da se ovakva odluka dala naslutiti još 2010. godine kada je Benedikt XVI. u jednom razgovoru rekao da je “razmišljao o povlačenju” ali da se “ne smije pobjeći kad je opasnost velika” već se “treba ustrajati i otići u mirnom času ili onda kada se više ne može odgovorno obavljati posao”.
Papa Benedikt XVI. će 28. veljače odstupiti sa svog položaja. Tijekom vremena tzv. “ispražnjene stolice” povući će se u Castel Gandolfo, a krajem ožujka sastat će se kardinali i birati novog papu.
– Benedikt XVI. bio je papa koji je savjesno i odgovorno pristupao svom zadatku, ali, kako je rekao, zbog poodmaklih godina više nije bio sposoban ni mentalno ni fizički nastaviti s poslom koji obavlja. Obzirom da ima 85 godina, njegovu izjavu prihvatio sam kao autentičnu. Iz nje se vide njegova poniznost i veličina, ustvrdio je nadbiskup Puljić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, vezano za nasljednika Benedikta XVI., predsjednik HBK kazao je da njegovi favoriti nikad nisu postali pape, ali da vjeruje kako Duh sveti vodi Crkvu i kako će novi poglavar imati djelić karizme njegova dva prethodnika.
Ocijenio je znakovitim što je Benedikt XVI. otišao nakon proglasa Godine vjere. Istaknuo je kako nije toliko pesimističan da bi rekao da u moderno vrijeme vjere ima manje no ikada. Dodao je da danas nije lako biti vjernik, te da ima puno izazova za vjeru i vjersko svjedočenje, ali da je vjera uvijek bila pred izazovima, i u 1. i u 21. stoljeću.
Najpoznatiji primjer ostavke na mjesto poglavara Katoličke crkve je onaj pape Celestina V. iz 1294. godine. Nakon što je proveo samo pet mjeseci na položaju rimskog biskupa, on je izdao dekret po kojem je moguće da se papa povuče s položaja i odmah to i učinio. Prije njega, samo su dvojica papa odstupila s položaja – papa Benedikt IX. 1045. godine i njegov nasljednik Grgur VI. godinu dana kasnije.