Obiteljska svađa unutar HDZ-a poprimila je dramatične razmjere: cijela nacija napeto osluškuje hoće li se nastaviti tradicija skidanja glave bivšim vladarima u stranci, ili će im barem biti dozvoljeno pravo javnog govora i nastupa.
Jadranka Kosor tradicionalno se poziva na svoju marljivost u Saboru i zaboravlja vlastite sječe glava neposlušnicima, a Tomislav Karamarko u maniri komunističkog lidera zbraja ‘prosvjedna pisma’ aparatčika s terena i uvjeren je da povijest HDZ-a počinje od upravo od njega, potpuno nesvjestan da epizoda s revolucijom koja jede svoju djecu u HDZ-u nije prva – pa gotovo sigurno nije ni posljednja.
HDZ-ov show s pristojne udaljenosti promatraju dva cijenjena politička analitičara, koje je tportal zamolio za njihovo viđenje stvari: kako će se rasplesti saga o razvlaštenoj zloj carici i dokad će Karamarko uvijek ići desno na križanju staze. U jednome se slažu: strogo držanje principa ‘nemoj ići lijevo’ obično vodi prema vrtnji u krug i gubitku izbora.
‘HDZ ima puno bolju situaciju među biračima nego unutar same stranke. Po svim istraživanjima imaju dvadesetak posto potpore, što je gotovo nevjerojatno s obzirom da je bio uključen u korupciju golemih razmjera, da su i bivši premijer i sama stranka na optuženičkoj klupi, te da se novo vodstvo evidentno ne snalazi’, smatra profesor na Fakultetu političkih znanosti Berto Šalaj.
‘Dakle, trenutno su na najnižim granama po svim parametrima, a dio biračkog tijela pokazuje da im je svejedno spreman sve zaboraviti. I baš u takvoj situaciji Karamarko traži izbacivanje Jadranke Kosor: pa to je potpuno štetno, nelogično i nerazumljivo, i to još uoči lokalnih izbora. Ona će u svakom slučaju ispasti žrtva’, smatra Šalaj.
Po njemu, jasno je da stranke ne mogu dopustiti da ‘svi vode svoju politiku’, ali nerazumljivo je i da Karamarko inzistira na procjenjivanju svake izgovorene riječi umjesto da gradi i ojačava HDZ, kao što je obećao. ‘Dovest će se u situaciju da će Jadranka Kosor osnovati vlastitu stranku. Ona možda ne može osvojiti više od dva, tri ili četiri posto glasova, ali sve će uzeti upravo HDZ-u’, predviđa Šalaj. Karamarkovu najavu ‘povratka desnici’ i inzistiranje na ideološki obojenim temama smatra gotovo besmislenim, dok angažiranje bivšeg šefa Fonda za privatizaciju Milana Kovača – koji se smatra bliskim notornom Iviću Pašaliću – po njemu nikako ne budi dobre asocijacije kod prosječnog birača.
‘Uostalom, znamo kako su se Pašalić i Kovač proveli sa svojom strankom…’, zaključuje Šalaj.
Njegov kolega, politolog Tihomir Cipek, smatra da će sukob s Jadrankom Kosor definitivno utjecati na HDZ-ov izborni rezultat u svibnju – alo, još većim problemom drži prodavanje ‘ideološke magle’ u situaciji kada su gospodarski problemi u državi veći nego ikad.
‘Tek sad su predstavili nekakav gospodarski program, a mora se priznati da je i on ostao u sjeni onog upada aktivista. Ali, ako je to nekakva naznaka da žele otvoriti konkretnu raspravu, makar preko Zaklade HDZ-a, onda to treba i pozdraviti – jednako kao što ne treba šutjeti da je postojanje Savjeta SDP-a tek mrtvo slovo na papiru’, upozorava Cipek.
‘Što se tiče samog HDZ-a, u njemu sa svakom novom garniturom lete glave i jasno je da ne postoji apsolutno nikakav sustav vrednovanja rada u stranci i politici, kao ni kriteriji za napredovanje. Trebat će nam još dugo vremena za dostizanje njemačkog standarda, gdje jednog Helmuta Kohla nagrađuje stranačka zaklada iako se prije toga žestoko sukobio s Angelom Merkel. Jako nam nedostaje demokratska praksa: konkretno, u HDZ-u se preko noći isključuju ljudi samo na temelju izjave da se strankom loše upravlja, dok primjerice u HNS-u imamo ‘hokejaške izmjene’ uvijek istih ljudi. Sve stranke su ustrojene kao borbene organizacije, a oni koji nisu na liniji bivaju marginalizirani ili udaljeni’, tumači ovaj politolog.
U slučaju Jadranke Kosor, predviđa, stvar bi se eventualno mogla zaustaviti na ‘još jednoj šansi’, samo zato jer ne postoje nikakvi kriteriji za isključenje niti bilo tko zna čime se može voditi HDZ-ov Sud časti. ‘U njenom slučaju pokazalo se da je politika bumerang i da se sve vraća ravno u glavu’, kaže Cipek.
Predviđa da će javnost ipak stati na njenu stranu, no s radikalnim zaokretom udesno ne očekuje blistavu budućnost za HDZ: u situaciji kada vlada evidentno nije uspješna, oporba bi trebala pokušati zahvatiti što veći prostor, a ne ograničavati se na jedan segment biračkog tijela.
‘Očito ipak traže neku ideologiju na kojoj će jahati, a tako se izbori ne mogu dobiti’, smatra Cipek.
