Od Paga do Konavala prava je pomama za lokacijama na kojima se smiju graditi vjetroelektrane. Na Pagu je prije točno osam godina počela raditi prva vjetroelektrana snage samo 5,6 megavata, a sad su u planu već vjetroparkovi snage preko stotinu megavata.
Riječ je o dijelu obveze da Hrvatska do 2020. godine 20 posto svoje električne energije proizvede iz obnovljivih izvora. Dalmatinske županije jednostavno se nadmeću koja će namijeniti više površina za moguću gradnju vjetroparkova. Na zadarskom je području važećim prostornim planom predviđena mogućnost instaliranja 350 megavata vjetroelektrana.
Na području Splitsko-dalmatinske županije u planovima je 27 lokacija za vjetroelektrane kapaciteta čak 530 megavata. Vrlo je slično i u drugim dvjema dalmatinskim županijama, a treba znati da je u Hrvatskoj sada po podacima HEP-a registrirano ukupno 26 lokacija za vjetroelektrane od 900 megavata.
Riječ je o velikom biznisu − računa se da izgradnja jednog megavata vjetroelektrane košta oko 1,5 milijuna eura, a investitori “grizu“ za ovaj posao jer se još uvijek daje dovoljno stimulativnih poticaja (2,2 centa po isporučenom kilovatsatu).
Pionir Panza
Zbog toga je pionir u gradnji vjetroelektrana u Hrvatskoj Tonći Panza, nakon vjetroparka na Pagu, sa svojom tvrtkom Adria Wind Power našao nove partnere za gradnju velike vjetroelektrane od 35 megavata u Rudinama pokraj Dubrovnika, te Orljak od 47,5 megavata pokraj Obrovca.
U Zadarskoj županiji sada rade tri vjetroparka − nakon onoga na Pagu, izgrađeno je 9,2 megavata na Velikoj Popini pokraj Gračaca (uskoro bi trebalo biti isto toliko izgrađeno na obližnjim lokacijama) te 36,8 MW oko Bruške. Pripremaju se još tri vjetroparka − ZD 4 pokraj Benkovca, te Otrić i Bruvno pokraj Gračaca.
Na šibenskom području proizvodi se struja iz vjetra na tri lokacije − Trar Krtolin, Orlice i Crno brdo ukupno imaju kapacitete 30 megavata, a vrlo blizu realizacije su Glunča (23) i Danilo (43,7) te goleme Pađene (čak 142 MW).
Na splitskom području sada radi Pometeno brdo (17,5), a upravo je počelo dizanje vjetroturbina na brdu Jelinak ponad Trogira (30 MW). Sada je najviše projekata pred realizacijom na dubrovačkom području. VE Ponikve na Pelješcu od 34 MW već je skoro gotova, rješava se još pitanje priključenja, a uskoro treba početi gradnja još većeg vjetroparka Mravinjac − 30 vjetroagregata od Slanog prema Orašcu ukupne snage 87 MW. Struja proizvedena samo u VE Bruška dovoljna je za dvije trećine kućanstava Zadarske županije. Računa se da kućanstvo u Hrvatskoj potroši godišnje 3000 kWh struje, a to znači da već sada instalirani kapaciteti vjetroelektrana u Dalmaciji proizvode struju dovoljnu za gotovo pola kućanstava.