Nezadovoljan radom dosadašnjeg azila, pa i činjenicom da je inspekcija voditeljici Marijani Mustać zabranila rad, Grad Zadar okrenuo je novu stranicu u zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja. Prvo je sa šibenskim skloništem As-eko ugovorio posao hvatanja i zbrinjavanja napuštenih pasa, a nedavno za isti posao izabrao veterinarsku ambulantu iz Pokupskog Cerja. No i taj je postupak za sobom ostavio repove, a nije jasno niti kada će azil na Žmirićima zatvoriti vrata.
Voditeljici Udruge za zaštitu životinja Zadar Marijani Mustać veterinarska inspekcija u svibnju 2011. godine zabranila je rad, te je u lipnju 2012. godine, nakon kontrole izvršenja rješenja i konstatacije kako je Udruga nastavila skupljati životinje bez registrirane djelatnosti, naredila Gradu Zadru zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja s područja grada preko registriranog skloništa, piše Zadarski list.
Najveći dio od 160 pasa u azilu nije s područja grada Zadra
Iako su iz Grada Zadra znali za zabranu rada, i dalje su nastavili sufinancirati rad Udruge. U 2011. godini uplatili su 485.000 kuna, u 2012. čak 550.000, a jednako je toliko planirano za 2013. i 2014. godinu.
Pročelnik gradskog Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Mario Pešut kaže kako je nezadovoljan radom azila, te i sam šalje dopise općinama i Zadarskoj županiji o tome da azil ima zabranu prikupljanja novih pasa.
– Imamo mi rješenje veterinarske inspekcije, a ista joj je naredila udomljavanje životinja koje se nalaze kod nje i to u roku od 60 ili 90 dana, no ona ih ne udomljava, kaže Pešut.
– Najveći dio od 160 pasa u azilu nije s područja grada Zadra. Samo protekle godine do rujna je u azil došlo 189 pasa, a od svih njih svega 12 bilo je s područja grada. Očekujem stoga da sve općine surađuju s Gradom Zadrom u storniranju ovog tzv. azila.
Na pitanje zašto je Grad Zadar unatoč saznanju o zabrani rada Udruzi za zaštitu životinja Zadar nastavio financirati rad udruge, Pešut kaže:
– Živjeli smo u iluziji da ćemo izmjestiti taj njezin postojeći azil na novu lokaciju, pa smo održavali postojeće stanje jer je uvijek neugodno ratovati s udrugama za zaštitu životinja.
U prosincu prošle godine raspisan javni natječaj
Nakon što je veterinarska inspekcija zadarskom azilu zabranila rad u svibnju 2011. godine te kontrolom u lipnju 2012. godine ustanovila da nije izvršeno rješenje o zabrani, odnosno prestanku rada tzv. skloništa naredila je Gradu Zadru zbrinjavanje napuštenih i izgubljenih životinja s područja grada preko registriranog skloništa. Isti su to i učinili putem tzv. narudžbenice s Damirom Vrvilom, direktorom skloništa As-eko d.o.o. iz Šibenika.
– Nismo imali nikakav sklopljen ugovor s Gradom Zadrom, već su nam samo poslali narudžbenicu na osnovi koje smo u kooperaciji s našim podizvođačem Veterinarskom stanicom Zadar, radili u drugoj polovini protekle godine, istaknuo je Vrvilo.
Za hvatanje i zbrinjavanje svakog napuštenog ili izgubljenog psa Grad je ugovorio obvezu plaćanja 2.000 kuna. U prosincu 2012. godine raspisan je javni natječaj za obavljanje poslova hvatanja i daljnjeg zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih pasa i mačaka koji se zateknu na javnim površinama grada Zadra. Na natječaj su pristigle dvije ponude dr. vet. Predraga Barabe vlasnika ambulante Pokupsko Cerje, te direktora tvrtke As-eko Damira Vrvila. Ambulanta Pokupsko Cerje na natječaju, čije otvaranje ponuda nije bilo javno, posao je dobila jer je ponudila cijenu 100 kuna nižu od konkurentske, odnosno 1.900 kuna po psu. O detaljima više u tiskanom izdanju Zadarskog lista.
– Dok se radi o vrijednosti javne nabave do 70.000 kuna ponude ne moraju biti javno otvorene, kaže Pešut.
Na području Novigrada već se radi na otvaranju azila za pse
Mnogi se pitaju tko i na koji način hvata napuštene životinje za sklonište koje se nalazi na sjevernom i kontinentalnom dijelu Hrvatske između Karlovca i Siska.
– Vlasnik ambulante iz Pokupskog Cerja ima ovdje svoju službu, već je i počeo loviti pse, a imamo informaciju kako negdje na području Novigrada već radi na otvaranju skloništa, odnosno azila za pse. Iako, mislim da ne bi bio problem doći niti iz Pokupskog Cerja da je potrebno.
Predrag Baraba vlasnik je veterinarske ambulante Pokupsko Cerje (Velika Gorica), u sklopu koje već djeluje sklonište za pse. Porijeklom je iz Paljuva, inače i brat zadarske novinarke Arijane Barabe, pa se pretpostavlja da će negdje u rodnom kraju prenijeti iskustva iz već uhodanog posla na sjeveru.
– Radi se o vrlo profesionalnom i odgovornom čovjeku. U svojim obilascima azila po Hrvatskoj, a obišao sam ih 10-ak, uvjerio sam se u kvalitetu njegova rada i njegov azil je vrlo uzoran. Taj će čovjek sigurno otvoriti azil ovdje, ja mu vjerujem, kaže Pešut, dodajući da je jedini koji problem stvara dosadašnji koncesionar.
– Da je As-eko dobio natječaj, onda ništa ne bi bilo sumnjivo? Koja je logika da blizina tvrtke garantira dobar posao? Smatram da direktor As-eka nema niti približno tako znalački pristup poslu kao Baraba, zaključuje Pešut.
KRAJ PRIČE S AZILOM KOD RAŽANCA
U rujnu protekle godine još je dogradonačelnik Dražen Grgurović govorio o novoj lokaciji azila na terenu u vlasništvu RH, iznad Bokanjca na cesti prema Ražancu, daleko od naseljenih područja. Kao potencijalni donator spominjao se Austrijanac Andreas Bender, no kako se nakon početnog dogovora teško razbolio, ta se donacija nije realizirala.
– Dočekao nas je hladan tuš iz agencije AUDIO, koja je tražila pola milijuna eura za pravo građenja na planiranoj lokaciji, a to je novac koji mi trenutačno nemamo, niti smo raspoloženi za toliko davanje. Tako smo odustali od svega zamišljenog i krenuli u potpuno novom pravcu, kaže Pešut.
Zemljište između Bokanjca i Ražanca, koje je poravnato zbog gradnje azila, najvjerojatnije će takvo i ostati, ili poslužiti nekoj drugoj svrsi, dok se azil počinje graditi privatnim sredstvima na području općine Novigrad.
