Nakon prosinačkih kresanja božićnica, regresa i jubilarnih nagrada, smanjenja troškova prijevoza te drugih dodataka za sve zaposlene u državnim i javnim službama, Vlada je jučer na prvoj sjednici 2013. godine, u prvoj točki dnevnog reda, povećala plaće nekim državnim dužnosnicima. Pokušali smo razumjeti kojom su se logikom i računicom vladajući vodili kada su donijeli ovu nepopularnu odluku.
Vlada je jučer povećala plaće ravnateljima, zamjenicima i pomoćnicima ravnatelja HZZO-a (Zavod za zdravstveno osiguranje) i HZMO-a (Zavod za mirovinsko osiguranje). Povećane su plaće i u HZZ-u (Zavod za zapošljavanje) te u SAFU (Središnja agencija za financiranje i ugovaranje). U REGOS-u je plaća smanjena, a nekima je i ostala ista samo su njihova radna mjesta postala dužnosnička.
KOME JE VLADA JUČER POVEĆALA PLAĆE?
Prema tablici Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja (sa simulacijom novih plaća za osobe koje na svojim poreznim karticama nemaju olakšice za djecu i veći radni staž od 20 godina), ravnatelj HZZO-a do sada je imao plaću od 12.722 kuna, a uskoro će mu se ona povećati na 15.196 kuna. Zamjenik i pomoćnik ravnatelja dobili su po oko tisuću kuna više odnosno – zamjenik će umjesto 12.100 kuna primati 13.649 kuna mjesečno, dok se pomoćniku plaća povećala sa 11.477 na 12.725 kuna.
Plaće u HZMO-u povećane su na sličan način: ravnatelju prihodi rastu s 12.723 kuna na 14.767 kuna, njegovom zamjeniku plaća ostaje ista kao i do sada – 13.650 – premda ulazi na listu državnih dužnosnika (na kojoj do sada nije bio), a pomoćniku ravnatelja plaća se penje s 11.477 kuna na 12.725 kuna.
U HZZ-u se plaće ravnatelju i zamjeniku nisu mijenjale te su ostale 12.726 kuna i 12.103 kune (za zamjenika). Jedina promjena je to što zamjenik također dolazi na listu državnih dužnosnika (to sa sobom nosi povlastice poput lakšeg povratka na prijašnje radno mjesto nakon odlaska s dužnosti). Plaća se povećala samo voditelju odjela HZZ-a, i to sa 7.687 kuna na 11.480 kuna.
U SAFU se stvari mijenjaju na bolje za ravnatelja i zamjenika ravnatelja. Prvi je do sada imao plaću od 12.102 kuna, a uskoro će dobivati 14.275 kuna, a zamjenik je imao 11.544 kuna, no uskoro će primati 12.727 kuna.
Jedino se od državnih dužnosnika plaća smanjila ravnatelju REGOS-a, i to sa 13.952 kuna na 12.726 kuna. Predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine plaća se neće mijenjati te ostaje 12.104 kune, ali se njegov status mijenja u dužnosnički.
LOGIKA VLADE: ‘POVEĆAVAMO PLAĆE, ALI ŠTEDIMO’
Visoki izvor iz Vlade pojašnjava da su nedavno za 50 do 70 ljudi smanjene plaće u agencijama i na drugim radnim mjestima u državnoj upravi, tako da povećanje plaća za navedenih osam dužnosnika gotovo nimalo ne utječe na konačne uštede u proračunu. Prema tablici Ministarstva rada (koju možete vidjeti na dnu teksta), država bi trebala raspodjelom sredstava u HZMO-u, HZZO-u, HZZ-u, REGOS-u i SAFU čak i uštedjeti 656.791 kunu za plaće u tim institucijama u 2013. godini.
Na pitanje kako je moguće da Vlada uštedi više od pola milijuna kuna na plaćama ako povećava plaće za osam dužnosnika, u Ministarstvu rada su nam pojasnili da je poanta u preraspodjeli rada te prirodnom (odlazak u mirovinu) i neprirodnom odljevu (odlazak na drugo radno mjesto). Tvrde nam da nije bilo otkaza, nego samo svojevoljnih prelazaka i organizacijskih promjena.
Primjer racionalnije organizacije nalaze u HZMO-u, gdje se u godini dana smanjio broj ukupnih rukovodećih pozicija s više od 100 na 60-ak. Dakle, 40-ak ljudi palo je s visoke pozicije na činovnička radna mjesta te su time dobili i manje plaće. Konkretno, HZMO je, kažu nam u Ministarstvu rada, u odnosu na 2011. godinu prošle godine uštedio čak 50 milijuna kuna na ukupnim troškovima. Kako? Zgrnuli su 18,2 milijuna na plaćama i to prije ukidanja kolektivnih ugovora, a čak 32 milijuna kuna na ostalim troškovima poput telekomunikacija, informatizacijom itd.
RAZLOZI ZBOG KOJIH JE OSAM DUŽNOSNIKA DOBILO VEĆU PLAĆU
Vladajućima je jasno da je povećanje plaća nakon borbe za ukidanje božićnica, regresa i drugih dodataka nepopularan potez, no uvjereni su da im statistika, koja govori o konačnim uštedama i racionalnijoj organizaciji, daje odrješenje od grijeha koji im se danas stavlja na teret.
‘Bivša Vlada je čak povećavala plaće ispod stola, posebno čelnicima agencija, i to nitko nije propitivao. Naime, svako povećanje koeficijenta iznad 3,5 mora se potvrditi u Saboru, a oni to nisu radili, nego su povećavali koeficijente (odnosno plaće) mimo Sabora i javnosti. Mi smo takve plaće već smanjili na razumnu razinu, a samo za ovih nekoliko rukovodećih pozicija povećali smo ih smatrajući da su bile preniske’, rekao je naš izvor u Vladi.
Naime, plaće u nekim agencijama koje imaju puno manje odgovornosti od npr. HZZO-a smanjene su za oko 5.000 kuna. Primjerice, ravnatelju Agencije za sigurnost željezničkog prometa smanjena je plaća s 15.600 na 10.000 kuna.
Argument za povećanje plaća čelnika HZZO-a i HZMO-a je i činjenica da se kroz njihove institucije slijeva 46,3 posto sredstava iz državnog proračuna. Konkretno: HZZO godišnje barata s 20,76 milijardi kuna, a HZMO s 36,5 milijardi kuna. Dakle, rukovoditelji tih institucija imaju veliku odgovornost i prema proračunu i financijskom stanju u zemlji – objasnili su nam u Vladi.
Drugi argument je ulazak u Europsku uniju i povećanje opsega posla za sve gore navedene institucije, posebno za HZZ, jer će se hrvatsko tržište rada spojiti s velikim europskim tržištem. Osim toga, ravnateljica HZZ-a upravlja i s 1.500 zaposlenika, dok u sustavu HZMO-a radi više od 3.000 ljudi (još prije nekoliko mjeseci u HZMO-u je radilo 3.200 osoba, no neki su otišli u mirovinu, a neki su otišli iz sustava, rekli su nam u Ministarstvu rada).
‘Povećali smo plaće ovim ljudima jer rade zahtjevne i odgovorne poslove, a preraspodjelom u sustavu i dalje imamo uštede. Kritičari danas kao da govore da svatko može raditi taj posao’, rekli su nam u Ministarstvu rada.
Moglo se čuti i da su neki od razloga za povećanje plaća motivacija kvalitetnih službenika da ostanu u sustavu jer, navodno, oni dobivaju ponude za rukovodeće pozicije u nekim privatnim tvrtkama za puno veće plaće od onih koje im država može ponuditi.
Čak se kao izgovor za dizanje plaća spominjala prevencija korupcije jer, navodno, farmaceutska industrija radi veliki pritisak i nudi mito zaposlenima u HZZO-u da stave baš njihov proizvod na listu lijekova. Kao da će im plaća uvećana za 2.000 kuna utažiti glad za bogatstvom. ‘Ako cijenite nečiji rad, manja je mogućnost da će ta osoba podleći izazovima koji bi mogli doći pred nju’, rekli su nam u Ministarstvu.
