Slovenski referendum blokira Hrvatsku?

RTL Danas doznaje da je slovenski parlamentarni odbor za vanjsku politiku, u kojem se očekivalo najviše problema, sve bliži stavu hrvatske diplomacije. No, novi bi problem mogla biti ideja o referendumu, kao što je to bio slučaj kada je Hrvatska ulazila u NATO.

Točno godinu dana otkad je Janšina koalicija na vlasti, slovenski je parlament ostao bez svog predsjednika.

“Nije nam bilo lako otići iz koalicije, ali da to nsmo napravili, to ne bismo bili mi”, izjavio je Gregor Virant, predsjednik Građanske liste.

Tako će Jakob Presečnik nadgledati hoće li ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u parlamentu proći s dvotrećinskom većinom. A to neće biti problem doznajemo u Odboru za vanjsku politiku, ako Hrvatska ispuni sve uvjete potpisane u Ugovoru o pristupanju.

Upitali smo Jožefa Horvata, predsjednika Odbora za vanjsku politiku je li to znači da se tužbe povlače, na što nam je on odgovorio:

“Na koji način će se to riješiti, mi na odboru za vanjsku politiku nismo povlačili to pitanje, za to imamo dva eksperta, Arhara i Rogića, očekujem da će se to dogoditi što prije i da će biti povoljno i za vladu Republike Hrvatske i Slovenije”.

Time je ublažena dosadašnja retorika da Hrvatska najprije mora povući punomoći za tužbe Ljubljanske banke, no čak i ako najmanje 60 zastupnika digne ruku za ratifikaciju, hrvatske bi planove mogao pomutiti referendum kojega može inicirati Drugi dom parlamenta ili bilo koji građanin koji prikupi 40 tisuća potpisa.

“Referendum se u tom slučaju, mora održati, takva su pravila, ali onda ćemo izgubiti još toliko i toliko vremena”, dodao je Horvat.

Odnosno izgubit ćemo šansu da ratifikacija bude prije prvog srpnja, jer samo za njegovu organizaciju treba najmanje 40 dana. Sve su to scenariji o kojima političari ne žele nagađati, osim oporbe.

“O tome je trebalo razgovarati puno ranije. Sad smo došli u situaciju da moramo zagovarati o Ljubljanskoj banci, da o tome moramo razgovarati i u Bruxellesu i da ćemo očito, očito morati to rješavati na način na koji neće nama odgovarati”, kazao je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko.

A možda i hoće jer po zadnjemu se čini da su i Janšina manjinska Vlada, a i oporba trenutačno ZA ratifikaciju.

Predsjednik DESUS-a Karl Erjavec, koji krajem idućeg mjeseca namjerava dati ostavku na svoj položaj ministra vanjskih poslova, u ponedjeljak je o razrješenju sve dublje političke krize razgovarao s Alenkom Bratušek koja je preuzela mjesto predsjednice oporbene stranke Pozitivna Slovenija (PS) umjesto ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića.

Erjavec je nakon sastanka s Bratušek rekao da je bilo razgovora o mogućnosti oblikovanja nove većine u parlamentu koja bi predložila nekoga drugog za mandatara tehničke vlade umjesto Janše, ali da situacija još nije jasna i da bi moguća tehnička vlada bila privremeno rješenje nakon kojega bi vjerojatno ipak bili potrebni prijevremeni izbori. Erjavec je najavio da će se razgovori stranaka koji se za takvu mogućnost zauzimaju nastaviti i idućih dana.

Novog predsjednika parlamenta koji će naslijediti Viranta po zakonu može predložiti skupina od najmanje 10 zastupnika, a pri glasovanju mora dobiti natpolovičnu većinu glasova. Obično je nakon svakih izbora izbor predsjednika parlamenta signal koji pokazuje koje će se stranke povezati u koaliciju i formirati vladu.

Feed me
Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...