Hrvatski sabor u nastavku zasjedanja razmotrit će prijedlog izmjena Prekršajnog zakona kojima Vlada želi smanjiti broj predmeta koji dolaze pred sud i povećati stupanj naplate izrečenih novčanih kazni, odnosno ukupnu izvršivost presuda i rješenja.
Smanjivanjem kazne na 50 posto ako se plati na licu mjesta ili na 75 posto ako se plati u roku određenom odlukom o kazni građane se želi potaknuti da kazne plaćaju u što kraćem roku.
U cilju bolje naplate novčanih kazni, od 1. siječnja iduće godine uvest će se i registar izrečenih, a neuplaćenih novčanih kazni, a osobama koje se nađu u njemu uskratit će se izdavanje dokumenata poput vozačke ili prometne dozvole.
Predloženo je ukidanje tzv. relativne zastare prekršajnog progona i propisivanje jedinstvenog roka zastare od tri, umjesto dosadašnje četiri godine. Taj se rok može produljiti na još godinu dana žalbom, ako je prije njegova isteka donesena nepravomoćna odluka o prekršaju. Uvodi se i načelo oportuniteta koje daje mogućnost tužitelju da ne pokrene prekršajni postupak ako on nije svrhovit, odnosno ako je riječ o beznačajnom djelu, čime se želi rasteretiti sudove.
Proširuje se mogućnost ublažavanja kazne kako bi se prilagodila ekonomskim mogućnostima pojedinca i društva, a umjesto prisilne naplate novčane kazne i zamjene kaznom zatvora, uvodi se mogućnost rada za opće dobro.
Sabor bi trebao razmotriti i prijedlog izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, koje bi trebale ubrzati i pojeftiniti zemljišnoknjižne postupke te povećati pravnu sigurnost.
