Hrvati ne zadovoljavaju visoke standarde Europske unije i to primarno u borbi protiv sukoba interesa, korupcije i organiziranog kriminala, a zbog lošeg rada u tim područjima Hrvatskoj se nameće i monitoring nakon ulaska u Europsku uniju 1. srpnja ove godine! Tako se predlažu amandmani na sveobuhvatno izvješće o nadzoru za Hrvatsku za 2012. godinu u Europskom parlamentu, u kojima se za Hrvatsku predlaže post-pristupni nadzorni mehanizam.
Novi paketi zakona
Amandmanima se želi osigurati smanjene rizika za korupciju i sukob interesa u korištenju EU fondova, te se zaključuje kako su dosadašnji napori Hrvatske nedovoljni posebno u kažnjavanju visokih dužnosnika na vlasti i to za korupciju i sukob interesa. Od Hrvatske se traže i novi zakoni za oduzimanje protupravno stečene imovine te da se osigura nepristranost suda. Traži se i novi zakon o pristupu informacijama te zakonodavni paket o javnim nabavama i zakone vezane za financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja.
Nakon ulaska Hrvatske u EU uspostavit će se nadzorni mehanizam koji će ocjenjivati napore Hrvatske u borbi protiv korupcije i sukoba interesa. Index ekskluzivno objavljuje sedam amandmana koji bi trebali biti prihvaćeni u europskom parlamentu.
Mora se pratiti imovina sudaca
1. “Pristupanje se ne može smatrati kao kraj procesa nego kao samo kao korak prema modernizaciji gospodarstva, administracije i pravosuđa i kao priliku lije prednosti mogu biti ostvarene samo kroz kontinuirani politički rad”, stoji u izmjeni članka 5.
2. “Potvrđuje se neovisno sudstvo i vladavina prava u jačanju demokracije i podupiremo ulaganja i gospodarsku aktivnost te podupiremo Hrvatsku kako bi poduzela daljnje mjere na poboljšanju neovisnosti, učinkovitosti i odgovornosti pravosudnog sustava i njihovih članova između ostalog i kroz provedbu novog sustava nadzora imovine sudaca te praćenjem daljnih poboljšanja disciplinskih napredaka vezanih uz smanjenje broja zaostalih predmeta i nadogradnjom zakonodavnog sustava vezanog uz ovrhe. Hrvatsku se poziva da finalizira i implementira strateške reforme pravosuđa”, stoji u izmjeni članka 7.
Novi zakon za zapljenu imovine
3. “Bilježimo sa zadovoljstvom da je Hrvatska donijela pravne okvire za borbu protiv korupcije ali inzistiramo na tome da samo stroga provedba istih pravnih okvira na visoko pozicionirane političare i službenike pokazuje političku volju da se Hrvatska bori protiv korupcije ali i za neovisnost sudstva. Pozivamo hrvatske vlasti da poboljšaju implementaciju provedbu pravnog okvira za oduzimanje i zapljenu imovine. Pozivamo hrvatske vlasti da u potpunosti iskoriste instrumente kojima je se osigurava nepristran i uspješni progon i sudske presude za one visokog ranga kako bi se i građani uvjerili u vladavinu prava i povećalo povjerenje u javne ustanove. Podupiremo i neovisno novinarstvo koje bi trebalo biti od velikog značaja u razotkrivanju korupcije i organiziranog kriminala”. stoji u izmjenama članka 8.
Novi zakon za pristup informacijama i javnim nabavkama
4. “Hrvatska nije učinkovito provodila sve zakonske mjere kako bi se spriječio Sukob interesa. Podsjećamo da je sukob interesa uzrok korupcije, prijevare i lošeg upravljanja. Pozivamo Hrvatsku da predloži nove zakone o lobiranju ali i pristupu informacijama čime bi se učvrstila prevencija u borbi protiv kourupcije i prijevare posebno u javnoj Upravi. Pozivamo Vladu da u potpunosti implementira zakonodavni paket o javnim nabavama i zakone vezane za financiranje političkih stranaka i izbornih kampanja”, se odnosi na članak 9.
Nadzor i ocijene
5. “Smatramo da korupcija ostaje i dalje ozbiljan problem u Hrvatskoj i da je kroz korupciju i organizirani kriminal u razdoblju od 2001. do 2010. godine oduzeto 11.3 milijardi eura. Nužno je i dalje provoditi mjere protiv prijevare i korupcije. Europska unija stoga će uspostaviti suradnju s hrvatskim vlastima nakon pristupanja Europskoj uniji te uspostaviti nadzorni mehanizam koji će ocjenjivati slučajeve sukoba interesa, korupcije i slučajeve organiziranog kriminala kao i provedbu pravosudne reforme”, izmjene su članka 9a koji je zapravo sasvim novi.
Pojačanje administrativnih kapaciteta
6. “Pozivamo hrvatske vlasti da i dalje rade sve da se ljudska prava u potpunosti poštuju posebno u borbi protiv svih oblika diskriminacije, netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama, migrantima i LGBT osobama”, se odnosi na članak 10.
7. “Hrvatska bi se adekvatno trebalo pripremiti za buduće upravljanje strukturnim fondovima EU stoga pozivamo hrvatsku Vladu da dodatno pojača administrativne kapaciteta na državnoj i lokalnoj razini. Vlada mora smanjiti rizik od korupcije, prijevare i nepravilnosti u korištenju Fondova Europske unije”, članak 11.
Borba protiv korupcije nije stabilan proces
Formalni predlagač amandmana je rumunjska zastupnica u Europskom parlamentu Monica Luisa Macovei koja je poznata po svojim rezultatima u borbi protiv korupcije, s obzirom da se smatra najzaslužnojim što je kao ministrica pravosuđa u Rumunjskoj sa svojim pravosudnim reformama dovela do toga da ta zemlja uđe u EU u kratkom vremenu.
U kreiranju novih amandmana sudjelovale su nevladine organizacije iz Hrvatske od čega posebno Partnerstvo za društveni razvoj (PSD) koji je zapravo bio ključni zagovarač mehanizma nadzora u Hrvatskoj s obzirom da iz analiza više sektora pokazala da borba protiv korupcije nije stabilni proces, odnosno da sve izmjene zakonodavstva i izgradnja institucionalnog okvira nisu dale željene rezultate.
