Nakon što Vlada donese svoju odluku o ekološkom porezu neki bi automobili u Hrvatskoj trebali pojeftiniti i više od 10.000 kuna. Oni koji su si željeli kupiti rabljeni auto ili pak nešto novo i luksuzno, morat će izdvojiti pak više novca nego dosad.
Na samom početku sjednice premijer Zoran Milanović izjavama je pokušao smiriti strasti u raspravi o Zdravstvenom odgoju, ali i komentirao je i reakcije javnosti na prošlotjedno povećanje plaća pojedinih ravnatelja zavoda – ponajprije za zapošljavanje, mirovinsko te zdravstveno osiguranje.
Poručio je kritičarima da još pojedini zastupnici u Saboru imaju veću plaću od nekih ravnatelja zavoda koji upravljaju s oko 15 milijardi kuna. Također je kazao da to nije inicijativa ministra rada Miranda Mrsića koji je predstavio promjenu koeficijenata plaća, i kojeg su zbog tog “jako izudarali”.
– To je resor ministra (Arsena) Bauka, on je prošao ispod radara, kazao je Milanović uz smijeh, te nastavio: “Inicijativa je moja”.
Ima puno više sniženih plaća,nego onih koje su išle gore i to se vidi prema ušteđenom iznosu na dužnosničkim plaćama – u resoru ministra prometa i infrastrukture broj dužnosnika je prepolovljen, istakao je.
– Neću dopustiti da se nečiji rad podcjenjuje, poručio je, kako ih je nazvao, “bukačima iz opozicije”.
Cijene novih automobila uskoro će ovisiti o emisiji plinova koji zagađuju okoliš. Točnije, na njih će utjecati ekološki porez o kojem je Vlada raspravila na današnjoj sjednici. Prema procjenama Vlade, neki bi automobili uvođenjem tog poreza mogli pojeftiniti i do 12 tisuća kuna. Veću cijenu imat će rabljena vozila, a više će novca kupac morati izdvojiti i pri kupnji jurilica koje su inače veći zagađivači.
– Sve automobile koji će imati motore s malom emisijom, do 120 CO2/km, s novim oporezivanjem ćemo značajno pojeftiniti, od 120 do 130 ostat će skoro na istoj cijeni ili malo jefitniji, a iznad 130 bit će značajnije povećanje cijena, rekao je ministar financija Slavko Linić.
U zakon je ugrađena i klauzula da onaj tko izvozi polovne automobile iz Hrvatske može pristupiti odbijanju plaćanja poreza.
Koji modeli pojeftinjuju?
Ključni kriterij će biti emisija plinova. Cijena automobila niže klase čija je emisija CO2 119 grama po kilometru je bila 77.300, a sada će biti 73.199 kuna. Cijena automobila niže klase čija je emisija CO2 121 gram po kilometru bila je 88.996 kuna, a pojeftinit će na 85.660 kuna. Automobil niže klase čija je emisija CO2 121 gram po kilometru koštao je 83.497 kuna, a s ovim bi porezom pojeftinio na 80.601 kunu.
No, luksuzni automobili zbog veće količine emisije CO2 imat će veću cijenu, a u tu kategoriju spadaju limuzine i terenci. Rabljena vozila će sva poskupjeti jer imaju veliku emisiju CO2.
Linić je predstavio i izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojom se poticanje smanjuje s 15 na 10 posto i poručio da to ne radi zbog ušteda u proračunu.
Tvrdi da je analiza mjera poticanja ove vrste štednje pokazala da građani koji štede uopće nemaju namjeru kupovati stan, već da novac troše nenamjenski! I Milanović se zauzeo za taj stav.
– To je služilo ljudima koji imaju nešto više gotovine da na kamati umjesto 5 uzmu 8. I to su radili, mnogi nama poznati. To nije normalan način poslovanja i to polako ukidamo, rekao je premijer.
Nova pravila za koncesionare koji žele iskorištavati sirovine
Ministar graditeljstva Ivan Vrdoljak predstavio je izmjene Zakona o rudarstvu kojim je propisan jedinstveni postupak za davanje koncesije na crpljenje ruda, čime se, kaže, ubrzava procedura i diže konkurentnost. Umjesto tri natječaja provodit će se jedan natječaj za istraživanje mineralnih sirovina radi davanja koncesije za eksploataciju, a koncesionari će morati osigurati sredstva za sanaciju nalazišta. Maksimalno trajanje koncesije se ograničava na 40 godina, a zakon će biti donesen po hitnom postupku.
Hajdaš Dončić: Država neće biti operater
Ministar prometa i veza Siniša Hajdaš Dončić komentirao je uoči sjednice Vlade iskorištavanje telekomunikacijske infrastrukture koju su postavila tijela javne uprave, odnosno državna poduzeća. Izjavio je kako će se više o tome znati nakon sljedeće sjednice Vlade i da su zasad poznati nositelji tog projekta – poduzeća poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih autocesta, Željeznica i Autoceste Rijeka-Zagreb. Poznati su, kaže i ciljevi i određeni vremenski rok u kojemu će se javna infrastruktura – odnosno optički kablovi – staviti u pogon.
– Postoji potencijal da 75 posto države može biti pokriveno primarnom mrežom (optičkih kablova), a cilj je da mreža dostupna i u ruralnim dijelovima Hrvatske, kazao je Hajdaš Dončić.
– Mi ne želimo biti finalni operater”, kazao je. Pronaći će se, kaže, “drugi, nazovimo ga, najbolji operater bilo kroz Odašiljače i veze ili će to biti neko drugo poduzeće koje sada već ima najbolje uvjete da postane ono koje će objediniti tu optičku mrežu.
Neke se stvari po tom pitanju mogu napraviti već ove godine.
