Predsjednik slovenske vlade Janez Janša pokrenut će upravni postupak zbog izvješća protukorupcijskog povjerenstva kojim se sumnjiči za korupciju i sukob interesa, objavila je Janšina Slovenska demokratska stranka (SDS).
Protukorupcijsko povjerenstvo prošlog je tjedna u završnom izvješću o stanju imovine Janše i ljubljanskoga gradonačelnika Zorana Jankovića zaključilo da su oni sustavno i višekratno kršili zakon o suzbijanju korupcije i integritetu državnih dužnosnika. Prema izvješću, ta dva političara nisu mogla objasniti razliku između svojih prijavljenih dohodaka i stvarnog stanja imovine i financijskih sredstava, što obojica niječu.
Iako nije riječ o kriminalističkom nalazu niti sudskoj presudi, nego zaključku državnog tijela zaduženog za provjeru imovinskih kartica dužnosnika, kompromitirajuće izvješće dovelo je do zahtjeva za Janšinom i Jankovićevom ostavkom sa svih dužnosti iz moralnih razloga te tako izazvalo političku krizu.
Na izvješće nije moguća žalba, ali pojedini pravnici upozorili su da bi ga Janša i Janković, bez obzira na moguće ostavke, mogli pokušati osporiti u upravnom postupku.
Slovenski mediji većinom ocjenjuju da se Janša neće odlučiti na ostavku, nego će pričekati hoće li tri stranke napustiti koaliciju, kako najavljuju. Vlada bi onda mogla nastaviti raditi kao manjinska, iako bi bila vrlo labilna.
Prema slovenskome ustavu, o ostavci vlade i njezina predsjednika parlament može glasovati samo na njihov zahtjev.
U suprotnom, za krizne situacije ustav predviđa i institut konstruktivnog nepovjerenja vladi. Riječ je o mogućnosti da neka nova većina predloži svoga protukandidata za predsjednika vlade. U slučaju da takav kandidat na tajnom glasovanju dobije natpolovičnu većinu glasova svih zastupnika, to automatski znači izglasavanje nepovjerenja i odlazak dotadašnjeg premijera.
Takav se rasplet u Sloveniji do sada dogodio samo jednom, u proljeće 1992., kada se raspala koalicija koju je vodio tadašnji predsjednik vlade Alojz Peterle, kojega je naslijedio Janez Drnovšek.
