I dalje tonemo: Ekonomski institut Zagreb snizio prognozu gospodarskog rasta za Hrvatsku, BDP će pasti za još 0,2 posto

Ekonomski institut Zagreb snizio je prognozu gospodarskog rasta za Hrvatsku. Procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) za prošlu godinu ukazuje na pad od 1,9 posto, dok se u ovoj godini očekuje pad od 0,2 posto. Na snižavanje prognoza utjecali su slabi izgledi za oporavak eurozone u ovoj godini i nastavak negativnih kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Domaća se potražnja smanjuje, jednako kao i ukupne investicije, uz kašnjenje realizacije najavljenih projekata u javnom sektoru.

Ipak, u drugoj se polovici 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo dovesti do oporavka gospodarstva, uz rast BDP-a od 1,5 posto u 2014. Očekuje se nastavak negativnih trendova na tržištu rada, uz visoke stope nezaposlenosti koje će se zadržati i u 2014. godini.

Ovakve su prognoze pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, poput tijeka procesa pristupanja EU-u, očekivanih troškova i koristi od pristupanja te dugoročne reakcije financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja ovih neizvjesnosti, očekuje se da Vlada odlučno završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te razmotri rebalans proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija.

Padu BDP-a najviše doprinijeli smanjenje investicija i slaba osobna potrošnja

Kako se navodi u priopćenju Ekonomskog instituta Zagreb, bruto domaći proizvod u trećem je tromjesečju 2012. smanjen za 1,9 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, što je četvrto uzastopno tromjesečje s padom aktivnosti na međugodišnjoj razini. Takvom su padu najviše doprinijeli smanjenje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomice ga je ublažio pozitivan učinak neto izvoza. Iako desezonirani podaci ukazuju na stagnaciju u trećem tromjesečju u odnosu na drugo tromjesečje, posljednji raspoloživi mjesečni pokazatelji nagovješćuju novi pad aktivnosti. Tome doprinosi i povećana inflacija koja smanjuje kupovnu moć stanovništva, a koja je u prosincu dosegla 4,7 posto.

Posebno je zabrinjavajuća situacija na tržištu rada. Naime, od rujna nezaposlenost naglo raste te je na kraju godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosila preko 21 posto, što je zadnji put zabilježeno početkom 2003. Iako je Vlada napravila određene napore u smjeru fiskalne konsolidacije i najavila strukturne prilagodbe, to u uvjetima slabih izgleda za rast nije dovoljno ohrabrilo financijska tržišta pa je Standard & Poor’s u studenom snizio kreditni rejting Hrvatske s najniže investicijske razine na najvišu špekulativnu razinu (BB+/B).

Zbog opaženih negativnih tendencija u gospodarstvu, Ekonomski je institut, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly, snizio procjenu rasta za prošlu godinu na -1,9 posto. Nepovoljna kretanja u eurozoni, smanjenje domaće potražnje, kašnjenje u realizaciji investicijskih projekata u javnom sektoru, te povećanje nezaposlenosti utjecali su na smanjivanje izgleda za skori oporavak hrvatskog gospodarstva. Prognoza rasta BDP-a u 2013. sada je blago negativna i iznosi -0,2 posto. Ipak, u drugoj se polovici 2013. očekuje intenziviranje investicija, što bi zajedno s oživljavanjem inozemne potražnje i pozitivnim učincima članstva u EU-u trebalo doprinijeti postupnom oporavku gospodarstva, koje bi u 2014. moglo zabilježiti rast od 1,5 posto.

Oporavak gospodarstva u 2014. neće se odmah odraziti na tržište rada

U ovoj godini analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb očekuju nastavak negativnih trendova na tržištu rada što će uz smanjivanje zaduženosti kućanstava i slabljenje povjerenja potrošača utjecati na nastavak pada osobne potrošnje. Oporavak gospodarstva u 2014. neće se odmah odraziti na tržište rada, već bi stopa nezaposlenosti mogla ostati približno na istoj razini kao i u 2013., oko 20 posto. Slaba domaća potražnja i gubitak baznog učinka poskupljenja iz 2012. utjecat će na smanjivanje stope inflacije u 2013. na približno 3 posto. Trend usporenog rasta cijena trebao bi se nastaviti u 2014. uz prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 2,2 posto. Uz rast izvoza brži od rasta uvoza očekuje se daljnje smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance.

Vlada se u potrazi za rješenjem trenutnih ekonomskih problema uvelike oslanja na poticanje javnih investicija i uklanjanje administrativnih prepreka u cilju jačanja privatnih investicija. Ipak, analitičari Ekonomskog instituta Zagreb smatraju kako će obujam investicija u 2013. biti znatno skromniji nego što je to Vlada najavila, te prognoziraju njihov rast od 1,5 posto na razini prosjeka godine. Ovaj skroman rast ipak u sebi sadrži postupno jačanje investicija već od polovice 2013. godine, a vidljiviji pomaci trebali bi se zabilježiti u 2014. s rastom investicija od 5,7 posto.

Rebalans proračuna za 2012. godinu i proračun za 2013. ukazali su na smanjenu ambiciju Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju s rashodne strane proračuna. Analitičari Instituta procjenjuju da se fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti vrlo vjerojatno nije poštovalo u 2012. godini, a da i proračun za 2013. vodi k nepoštovanju tog pravila. Novi proračunski planovi predviđaju veći fiskalni deficit od ranijih projekcija, što je još jedan pokazatelj usporavanja procesa konsolidacije, stoji u izvješću Ekonomskog instituta Zagreb.

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb navode kako su prognoze pripremljene pod utjecajem brojnih neizvjesnosti, od kojih ističu tijek procesa pristupanja EU-u, očekivane troškove i koristi od pristupanja te dugoročnu reakciju financijskih tržišta na nedavno snižavanje kreditnog rejtinga. Radi smanjivanja neizvjesnosti, očekuje se da Vlada završi preostale poslove oko ulaska u EU, ojača apsorpcijske kapacitete za EU fondove, ubrza strukturne reforme te razmotri donošenje rebalansa proračuna koji bi uključio realnije ekonomske pretpostavke i održiv plan konsolidacije javnih financija.