Prema dokumentu CMA Visiona, koji je zapravo dio rejting agencije Standard&Poor’s, a koji je napravljen na temelju izvješća i financijskih podataka iz četvrtog kvartala 2012. godine, Hrvatska se nalazi na 18. mjestu u svijetu među državama kojima prijeti bankrot. Prema tablici, mogućnost bankrota procjenjuje se na 17,2 posto.
Linić bi trebao preispitati svoju odluku o zaduživanju na domaćem tržištu
No, puno je bitnije za naglasiti kako Hrvatska unatoč negativnom rejtingu S&P, koji je kreditni rejting Hrvatske svrstao u smeće, stoji sve bolje na međunarodnim tržištima. Iznenađujuće je tako da je cijena CDS-a (credit default swap) na petogodišnje obveznice u slučaju Hrvatske pala na 260 baznih bodova, odnosno 2,6 posto. Inače, cijena CDS-a se mjeri kao premija na referentne njemačke petogodišnje obveznice.
Riječ je zapravo o premiji na hrvatski dug, odnosno, pojednostavljeno, za osiguranje 100 milijuna eura posuđenih Hrvatskoj za petogodišnje obveznice sada treba platiti tek 2,6 milijuna eura osiguranja. Prije malo više od godinu dana, odnosno u trećem kvartalu 2011. godine, bazni bod iznosio je 484,91, pa je riječ o očiglednom napretku, ali i povratku sigurnosti.
S obzirom na trenutnu situaciju s Hrvatskom, inozemno zaduženje sada ispada puno povoljnije nego prije pa bi ministar financija Slavko Linić trebao dva puta dobro promisliti o svojoj izjavi iz prosinca prošle godine kada je rekao da se Hrvatska neće zaduživati na inozemnim tržištima nego će tražiti pozajmice na domaćem tržištu kapitala. Tada je rekao kako će se s Hrvatskom narodnom bankom (HNB) još vidjeti kako sanirati vlastite obveze.
Novotny: Ukalkuliran je ulazak u EU
Ako se Linić zaista i odluči na nova zaduživanja i to na domaćem tržištu, valja znati kako su banke koje djeluju u Hrvatskoj ionako samo posrednici te će im se morati osigurati provizije kojih nema kad država izdaje obveznice. Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže za Index kako je pad cijene CDS-a zapravo očekivan.
“Ne treba zaboraviti da Hrvatska sasvim sigurno ulazi u Europsku uniju, a onda treba računati i na financijsku injekciju pomoći vrijednu 3,8 milijardi eura koja je već dogovorena. Sasvim je sigurno kako je i to ušlo o procjenu cijene”, rekao je Novotny.
Također Novotny se slaže kako, zapravo, inozemno zaduženje nikad za Hrvatsku nije bilo povoljnije.
“Hrvatske banke i dalje plaćaju državi visoke iznose na štedne uloge građana i gospodarskim subjektima i sada bi trebale kreditirati državu. Naravno, riječ je visokim postotnim odnosima od 6 posto, odnosno proviziji dok na međunarodnom tržištu ta međubankarska kamata iznosi 0,25 do 0,30 posto na što treba dodati cijenu CDS pa ispada da je zaduživanje vani povoljnije nego preko banaka na domaćem tržištu”, zaključio je Novotny.
Slovenija je najveći napredak
Na vrhu tablice država kojima prijeti bankrot nalaze se Grčka te Argentina i Cipar s mogućnošću za bankrot iznad 60 posto. Od zemlja u regiji, Slovenija, koja se suočava sa snažnom krizom te se pregovora o pomoći Europske unije, nalazi se na 23. mjestu na svijetu sa 15,4 posto mogućnosti za bankrot. No, istovremeno je Slovenija imenovana i kao država s najvećim napretkom u zadnjem kvartalu.
