Ruski energetski div Gazprom navodno je zainteresiran za mogućnost suradnje na izgradnji termoelektrane Plomin, ukoliko bi energent bio plin. Hoće li Gazprom riješiti Istrane neželjene nove Termoelektrane Plomin na ugljen? Što bi, ukoliko se Gazprom doista uključi u ovaj projekt, to značilo za Labinštinu, Istru, pa i širu okolinu te smatraju li da je takav zaokret po pitanju Plomina uopće izgledan, upitali smo Damira Kajina i labinskog gradonačelnika Tulia Demetliku, predsjednika udruge Eko Kvarner Vjerana Piršića i stručnjaka za energetiku prof. Enca Tirelija.
‘Daj Bože da se promijeni energent i da se što prije krene s izgradnjom. Tisuću i tristo kooperanata Uljanika raskinulo je radni odnos zbog nedostatka posla. Oni sebe vide u Plominu na gradnji elektrane, u LNG-u na Krku, a ne u Australiji ili Kanadi. Grozničavo traže posao i mnogima je spas skori početak gradnje termoelektrane Plomin’, kaže saborski zastupnik i jedan od kandidata za istarskog župana Damir Kajin.
Napominje da je Istarska županija preko Zavoda za prostorno planiranje dala sve suglasnosti za TE Plomin na ugljen, no i da o eventualnoj preorijentaciji novog bloka buduće plominske termoelektrane, koja bi kao energent koristila plin, odlučuje Vlada.
‘Ne znam detalje, je li moguće poništiti provedene natječaje jer uskoro bi trebalo izabrati najbolje ponuditelje, ali građani bi voljeli da TE Plomin bude na plin’, kaže Kajin.
‘Liberalizacijom tržišta plina te dolaskom ruskog plina u europski sustav plinovoda značajno je smanjena cijena prirodnog plina. Zbog toga je dobava prirodnog plina LNG tankerima u EU gotovo prepolovljena. Dolaskom ruskog plina zagovornicima gradnje TE Plomin 3 na ugljen nestaje i zadnji argument o sigurnosti dobave plina’, veli stručnjak za energetiku Enco Tireli, redovni profesor na Pomorskom i Tehničkom fakultetu u Rijeci.
Nekadašnji ministar industrije i energetike, koji je svojevremeno bio rukovoditelj TE Plomin 1 i direktor izgradnje TE Plomin 2, poznati je protivnik izgradnje novog bloka TE Plomin s ugljenom kao energentom. Prema prof. Tireliju, ekonomska računica govori u korist plina.
‘Vjerujem da se neće izvršiti uži izbor ponuđača za gradnju TE Plomin 3 na ugljen i da će se time otvoriti i formalna mogućnost izbora prirodnog plina kao energenta. Na današnji dan na europskom tržištu cijena prirodnog plina iznosi 0,255 eura po kubičnom metru, a kamenog ugljena 92,75 po toni. TE Plomin 3 na plin imao bi u sljedećih 20 godina neto dobit u iznosu 904 milijuna eura. U istom razdoblju termoelektrana na ugljen polučila bi gubitak od 1,125 milijardi eura. U slučaju izbora ugljena kao energenta, tu će razliku platiti svi potrošači električne energije u Hrvatskoj.
Sve dok je cijena plina do tri puta veća od ugljena po jedinici topline, a sada je to 1,96 puta, isplativije je graditi TE na plin. Investicijska ulaganja bila bi dvostruko manja, kao i emisije CO2’, kaže profesor Tireli.
Naime, iako je cijena plina po jedinici topline danas u EU-u veća od ugljena 1,96 puta, ipak se isplati koristiti plin jer je, pojašnjava Tireli, vrijednost ulaganja oko 400 milijuna eura, a kad bi se koristio ugljen, moralo bi se uložiti oko milijardu eura. Usto, iskoristivost procesa za ugljen je manja i troši se više topline. Trošak za otkup emisija CO2 kod ugljena je skoro dvostruko veći, pa sve to u konačnici daje prednost plinu.
‘Zvuči mi malo čudno, da ne kažem bizarno, da naše ključne energente definira interes stranog investitora, a ne interes RH do kojeg se došlo pažljivim promišljanjem. Ako ocjenjujemo konkretni prijedlog, neosporno je da je plin najmanje loše fosilno gorivo i trebalo bi ga kao takvo podržati’, smatra predsjednik Eko Kvarnera Vjeran Piršić.
Kaže kako bi bilo puno bolje da se konačno napravi kvalitetna studija, koja bi realno ocijenila sve raspoložive tehnologije i sve raspoložive energente kao zamjenu za dotrajalu TE Plomin 1 na ugljen. ‘Pritom mislim da treba razmotriti ne samo plin, već i biomasu, a čak i ako treba biti ugljen, u što duboko sumnjam, postoje daleko bolje tehnologije korištenja istog’, tvrdi Piršić, uz zaključak: ‘Dobro je što se ponovno promišlja o energentu, ali, nažalost, na sasvim netipičan način.’
Gradonačelnik Labina Tulio Demetlika veli da mu je drago da smo još uvijek interesantni stranim ulagačima, uz opasku da su ruski investitori već kupili određene parcele na Labinštini, gdje namjeravaju pokrenuti proizvodnju klima uređaja i solarnih panela. ‘Obradovalo bi nas ako bi se išlo u preprojektiranje nove Termoelektrane Plomin’, kaže labinski gradonačelnik, dodajući da bi svakako trebalo napraviti detaljnu analizu što znači energent plin, a što ugljen.
‘Meni kao političaru u interesu je da imamo što čišći energent, pa makar to bilo i malo skuplje’, no napominje i da iz iskustva zna da se uvijek gleda ‘dijagram računice, a ne argumenti’.
