S obzirom na to da u Hrvatskoj više od 70.000 tvrtki ima blokirane račune, zanimljivo je znati da u zapadnoj Europi takva praksa ne postoji. Jutarnji list piše o tome kako tamo rješavaju nenaplaćena potraživanja.
Ivica Jakić, dugogodišnji poslovni čovjek u Švicarskoj i Austriji, predsjednik Švicarsko-hrvatske poslovne udruge, tvrdi da blokada bankovnog računa u Europi nije moguća, piše Jutarnji list.
‘Nema legalnog načina da vam bilo tko blokira račun, bilo privatni, bilo poslovni. Tako što civilizirana Europa ne poznaje. Vaš račun je vaš račun! To, naravno, ne znači da vjerovnici nisu zaštićeni’, rekao je.
Da u Europi blokade privatnih i poslovnih bankovnih računa doista ne postoje (barem ne u zemljama poput Engleske, Njemačke, Švicarske, Austrije), potvrđuje i dr. Tihomir Domazet, predsjednik Hrvatskog instituta za financije i knjigovodstvo. Ne isključuje mogućnost da su u nekim zemljama blokade ipak moguće, možda u Rumunjskoj ili Bugarskoj.
Ali kako onda ipak naplatiti potraživanja, kako zaštititi vjerovnike od namjernog neplaćanja kućnih računa i poslovnih faktura?
Dr. Tihomir Domazet kaže da su zapadne zemlje to uglavnom riješile zakonima o insolventnosti. Ivica Jakić, švicarski energetski konzultant i dugogodišnji poduzetnik u Austriji, kaže kako je kod njih obvezno ‘poravnanje’ (njem. Ausgleich): svaki dužnik koji ne može platiti dug mora o tome nakon 60 dana obavijestiti trgovački sud i odmah poslati vjerovnicima ponudu za nagodbu.
Ako se ne uspiju nagoditi, to se upisuje na sudu pa to svi mogu vidjeti, ali dužnik nastavlja poslovati i živjeti. Bez nagodbe slijedi stečaj. Za manje dugove vjerovnici dolaze i provode ovrhu stavljajući zabilježbe na imovini dužnika, nekretninama i pokretninama – ali bankovne račune ne mogu blokirati! To je, zapravo, logično: jedino poslovni račun u funkciji omogućava da se dug i plati.
‘U Europi, vaši vam vjerovnici pomažu da se izvučete iz dugova’, kaže i dr. Tihomir Domazet. U biti, to znači da vjerovnici shvaćaju i prihvaćaju i vlastitu odgovornost ako traže da im neki iznos plati dužnik koji to objektivno ne može učiniti. U Hrvatskoj, čak i monopolske državne službe nemilosrdno će tražiti sve više i više novca od svojih mušterija, premda znaju da te mušterije stvarno mogu plaćati sve manje i manje. A kad se ne budu mogli naplatiti, posegnut će za financijskim nasiljem. ‘Blokada bankovnih računa nije ništa drugo nego institucionalizirano nasilje’, piše Jutarnji.
Dr. Domazet ide i korak dalje pa upozorava da su i automatske naplate raznih naknada s tekućih i poslovnih računa, koje rutinski čine hrvatske poslovne banke, također očigledno protuustavne.
‘Banke ne bi smjele same uzimati tuđu imovinu; ne bi smjele same skidati, na primjer, naknadu za vođenje računa, a da vas ništa ne pitaju. Mogu vam poslati fakturu i tražiti da to platite, ali po Ustavu se to ne smije i ne može raditi automatizmom. Račun i novac na računu su nedodirljiva, Ustavom zaštićena privatna imovina. U Europskoj uniji to je nezamislivo.’
