Krajem studenoga ove godine donesena je konačna odluka o primjeni Zakona o fiskalizaciji u prometu naplate gotovinom koja na snagu stupa 01. siječnja 2013. godine. Fiskalizacija je jednostavno rečeno način praćenja naplate poreza u prometu gotovinom. Fiskalna blagajna je pak pojam koji se odnosi na softverski program koji je potrebno ugraditi kako bi se omogućila komunikacija poslovnih objekata s Poreznom upravom. Sve male i srednje pravne osobe prema Zakonu o računovodstvu i svi poslovni subjekti kojima je ugostiteljstvo jedna od djelatnosti imaju obvezu uvesti fiskalnu blagajnu do 01. siječnja 2013. godine.
Prošetali smo se po zadarskim ugostiteljskim objektima kako bi provjerili u kojoj su fazi uvođenja fiskalnih blagajni. Posjetili smo oko dvadeset ugostiteljskih objekata, većinom kafića na Poluotoku. Kako smo doznali iz razgovora sa zaposlenicima, nijedan vlasnik se ne planira oglušiti na zakon i ne uvesti fiskalnu blagajnu. Od svih provjerenih, u samo jednom objektu smo dobili odgovor da je fiskalna blagajna već u funkciji, dok su nam svi ostali rekli kako su u procesu uvođenja koji će, nadaju se, biti dovršen do Nove godine.
– Iako kod nas Hrvata postoji dosta slučajeva kršenja i ignoriranja zakona, mislim da ovo neće biti takav slučaj. Najavljuju inspekcije i kontrole, jedina mogućnost da se to izbjegne je zatvaranje objekta. Onome tko pošteno radi se to ne isplati niti ima potrebe za tim. Drago mi je da se uvodi ovakav tip kontrole, neka i kod nas bude sve crno na bijelo. Sigurno će biti manje utaja poreza, a onima koji rade ilegalno bi moglo i zatvoriti poslovne objekte. Nama zaposlenicima to ne znači ni više ni manje novca, radno vrijeme nam se ne mijenja, ali ipak se osjećamo sigurnije kada znamo da nam nadređeni rade po zakonu. Neki će sigurno pronaći i kakvu rupu u zakonu, ali mislim da se većina ne može izvući, mišljenje je jednog dugogodišnjeg zaposlenika ugostiteljskog obrta na zadarskoj Kalelargi, koji je htio ostati anoniman.
– Postoji mnogo kafića i restorana koji umanjuju svoje prihode, pogotovo za vrijeme sezone i tako državu varaju na porezu. Mislim da će te fiskalne blagajne tome donekle stati na kraj i tako onim poduzetnicima koji doista rade u skladu sa zakonom biti veliki poticaj u borbi s takvom nelojalnom konkurencijom. Što se tiče uvođenja te blagajne, nema smisla kršiti zakonske rokove. Znamo da nam državni proračun trese recesija pa čisto sumnjam da Linić i nadležne službe neće iskoristiti priliku da kažnjavanjem ugostitelja malo napune svoje blagajne. Od financijske kazne još je i gore zatvaranje objekta na neko vrijeme, time se gubi i zarada i dobar ugled, pa nema smisla riskirati, kazao nam je voditelj jednog kafića na Relji.
Kazne za nepoštivanje ovog zakona kreću se od „sitnih“ 10.000 pa sve do vrtoglavih 500.000 kuna. Ukupni trošak uvođenja fiskalne blagajne se može popeti i do nekoliko tisuća kuna. To je svejedno manje od najmanje kazne u slučaju nepoštivanja Zakona, pa nije ni čudno da su rijetki oni koji ga namjeravaju prekršiti. Do 1. travnja 2013. godine fiskalne blagajne moraju imati svi mali trgovci te pravne i fizičke osobe koje se bave slobodnim zanimanjima poput frizera, javnih bilježnika ili automehaničara. Nakon njih na red dolaze svi ostali obveznici fiskalizacije kojima je zakonski rok uvođenja blagajne određen do kraja srpnja iduće godine.
A kako uopće doći do fiskalne blagajne?
No, da bi određeni objekt došao do fiskalne blagajne, prvo treba prijeći nekoliko koraka. Za početak treba provjeriti koji program za izdavanje računa uopće koristi, jer postoje neke blagajne koje se ne mogu fiskalizirati. Ako je program u redu, prelazi se na kupovinu fiskalne blagajne koja odgovara načinu poslovanja. Ako samo računalo ne podržava ugradnju fiskalne blagajne, potrebno je naravno nadograditi i tzv. hardver. Nakon što su prva dva koraka obavljena, potrebno je ishoditi certifikat od Fine za koji je nužno da je poslovni objekt registriran. Za taj certifikat je potrebno prikupiti svu potrebnu dokumentaciju i izdvojiti 300kn kako bi on vrijedio slijedećih pet godina. Naposljetku, poslovni subjekt spaja se s Internet vezom i komunikacija s PU može započeti. Veza s internetom neophodna je da bi naplaćeni račun i svi ostali potrebni podaci stigli do PU.
U slučaju prekida veze, podaci se moraju poslati u roku od dva dana. Jednom kada je program instaliran i putem interneta povezan s PU, podaci se izdavanjem računa automatski šalju. Poslovni subjekti koji ne mogu ostvariti vezu s internetom su izuzeti od fiskalizacije. Takvi poslovni subjekti moraju imati dokaze pružatelja nepokretnih, pokretnih i kablovskih internet veza kako se doista ne mogu povezati na Internet. Nakon što su kod svih njih provjerili dostupnost internetskog signala i dobili negativne odgovore, HAKOM im izdaje konačnu potvrdu o izuzetosti iz fiskalizacije. Ako djelatnici HAKOM -a izađu na teren, te se ispostavi da je poslovnom subjektu na neki način ipak moguća veza s internetom, vlasnik subjekta je HAKOM-u dužan podmiriti troškove izlaska na teren.
Ovako ukratko objašnjen, proces se čini vrlo jednostavan, no postoji dosta sitnica koje ga mogu zakomplicirati i time usporiti. Preporučljivo je stoga svima koji podliježu ovom Zakonu da na vrijeme započnu proces fiskalizacije svoje blagajne kako bi ga uspješno zaključili unutar zakonskog roka. Bitno je i dobro se informirati, zbog čega i postoje razne internet stranice s mnoštvom podataka o cijelom procesu fiskalizacije.