Za sporu vezu krivi su internetski poslužitelji, a ne mi u Poreznoj!
Za dva dana na snagu stupa Zakon o fiskalizaciji, a informatički sustavi Porezne uprave već sada, iako ih trenutno koristi samo 700 od očekivanih 22.500 poduzetnika, pokazuju slabosti zbog kojih bi cijela izvedba zakona mogla doći u pitanje.
Iako nam je Nada Čavlović Smiljanec, šefica Porezne uprave, u petak rekla da sustav funkcionira besprijekorno, mnogi ugostitelji i informatičke tvrtke tvrde da problema itekako ima.
– Kupili smo fiskalne blagajne, odgovarajuće softvere, povezali se s Poreznom upravom, ali kada smo testirali ispisivanje računa, nismo dobili povratne informacije. Umjesto sekundu-dvije, koliko nam tvrde da trebamo čekati, mi smo čekali nekoliko minuta da bismo ispisali račune. Niti mi možemo tako raditi, niti naše mušterije mogu toliko dugo čekati – tvrde nam neki ugostitelji koji su već pokušali testirati sustav.
Do dvije sekunde
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom kreće 1. siječnja 2013. godine. To znači da tisuće obrtnika već moraju imati spremne fiskalne blagajne, a Porezna uprava kvalitetan informacijski sustav. Novi zakon uvodi se kako bi država preko fiskalnih blagajni bilježila baš svaki promet gotovinom u kafićima, restoranima, dućanima, frizerskim salonima, cvjećarnicama i tako, naravno, naplatila mnogo veće poreze.
Procjenjuje se da bi se već u 2013. zbog novog zakona u državni proračun moglo sliti oko milijardu kuna.
Sustav je naoko jednostavan.
Poduzetnik naplati uslugu. U fiskalnu kasu upiše cijenu. Budući da je priključena na internet, blagajna šalje podatke u Poreznu upravu. Ona bilježi transakciju i natrag šalje jedinstveni identifikator (JIR) koji mora biti otisnut na svakom računu. Sve to mora se odviti u roku od jedne do dvije sekunde.
Opasne špice
No, informatički stručnjak koji je uključen u izradu sustava Porezne uprave, pod uvjetom anonimnosti, Jutarnjem tvrdi da će sustav zakazati već u siječnju.
– Da bi cijeli sustav kvalitetno funckionirao, nama bi trebala još najmanje tri, četiri mjeseca.
Rokovi su prekratki, Ministarstvo financija želi da fiskalizacija krene za nekoliko dana, što su nerealna očekivanja. Očekujem česta rušenja sustava, osobito u siječnju. Zato vjerujem da će do proljeća Vlada ipak dopustiti da sustav funkcionira i bez fiskalnih blagajni – rekao je naš upućeni sugovornik.
Njegove riječi potkrepljuje i ugostitelj s Trnja. Josip Milković, vlasnik caffe bara Neda u novu fiskalnu blagajnu uložio je točno 7900 kuna. Skeptičan je oko početka fiskalizacije. – Moj dobavljač softvera tvrdi mi da će trebati još neko vrijeme da fiskalizacija zaživi. Kaže da serveri Porezne uprave ne mogu podnijeti to opterećenje. Osobno ću s njim cijeli ovaj vikend raditi na implementaciji programa pa se ipak nadamo najboljem – izjavio je.
Cijela računica sa serverima rađena je na procjeni da će se dnevno izdavati 10 milijuna gotovinskih računa. Pod pretpostavkom da se oni izdaju u 12 radnih sati (recimo od 8 do 20 sati), ispada da bi u Poreznu upravu svake (baš svake) sekunde stizalo prosječno 230 računa. To serveri mogu izdržati.
No, riječ je o prosjeku. Što ako u jednoj sekundi dođe 10 tisuća računa?
– Desettisućiti će na redu čekati 10 sekundi da dobije račun. A to će blokirati sve one obrtnike koji su račun slali u svakoj idućoj seknudi. Dakle, procjenjujem da ima šanse da dao zagušenja dođe, ali ne vjerujem da će ono biti značajno za same kupce ili obrtnike – ustvrdio je jedan informatički stručnjak.
Navala korisnika
Nada Čavlović Smiljanec rekla je da je od četvrta ujutro, kada su produkcijski serveri pušteni u pogon, do petka ujutro Porezna obradila 145.000 računa, bez ijednog problema.
– Nema kašnjenja ni problema niti se sustav rušio. Čeka se sekundu, sekundu i pol na povratnu informaciju – izjavila je ona.
Na naše zapažanje da problema možda nema jer je trenutno u sustavu samo 700 obveznika (za nekoliko dana bit će ih više od 20.000), N. Čavlović Smiljanec dodala je da su serveri osposobljeni i za taj broj obveznika. Još prošli tjedan s tvrdnjama o sporim serverima suočili smo i sam APIS.
Serveri su u prostorijama te tvrtke u vlasništvu Grada Zagreba i države i upravo je ta tvrtka izradila cijeli informacijski sustav.
APIS pere ruke
Prošli tjedan u redakciju se javila tvrtka koja je odlučila isprobati tada još testne servere.
Poslali su tisuću računa odjednom. Na posljednji su čekali 800 sekundi, odnosno više od 13 minuta. APIS nam je tada rekao da su njihovi serveri kapacitirani tako da mogu izdržati svaku navalu.
– Produkcijski sustav je dimenzioniran sukladno zahtjevu Porezne uprave da podnese opterećenje od 1000 poruka u sekundi. Naglašavamo da na brzinu odziva do krajnjeg korisnika ima utjecaj i propusnost internetske mreže, kao i lokalne postavke informacijskog sustava krajnjeg korisnika.
Na navedene uvjete APIS IT nema nikakvog utjecaja te su u domeni odgovornosti krajnjeg korisnika.
APIS IT ne sumnja da će rad produkcijskog sustava biti u skladu sa zahtjevima iz Porezne uprave – zaključili su u APIS-u.