Dubravko Pernjak iz Kolana na otoku Pagu već sada krajem studenoga ima pedesetak janjadi. To je manji dio od ukupne proizvodnje od 400 janjadi koliko ih očekuje ovu godinu. Vrhunac sezone janjenja mu dolazi za petnaestak dana kada će broj janjadi narasti za novih stotinu. Pernjak, inače predsjednik Udruge uzgajivača paške ovce te osnivač i vlasnik obiteljske sirane Mih, zadovoljan je kad vidi vrlo dobre rezultate rada cijele obitelj tijekom sušnog dijela ove godine.
Nagrada za uloženo vrijeme te potrošene kune za prihranu i vitaminsko-mineralne pripravke vraća se s kamatama. Janjad dolazi u pravo vrijeme. Bit će mlijeka za njih i za proizvodnju paškog sira vrhunske kvalitete što potvrđuju brojne osvojene medalje. Uz to kiše koje padaju zadnjih dana i obogaćuju pašu pravi su apaurin za živce nakon dvije godine velikih suša, a koje su u kut stjerale paške ovčare zajedno s drugim hrvatskim poljoprivrednicima. Istina, bit će malo više rada zbog velike vlage, ali onome tko je jednom bio žedan to će malo zasmetati kad se zbroje svi plusevi koje kiša u kombinaciji s toplim vremenom donosi, piše Zadarski list.
Prve kune od janjetine
Procjenjuje se da danas na Pagu ima od 33.000 do 35.000 ovaca. Od tog broja njih dvadeset posto neće se janjiti. Višegodišnja statistika pokazuje da jedna paška ovca daje u prosjeku 1,2 janjeta tako da se može računati da će se ovogodišnja proizvodnja janjadi na Pagu kretati oko brojke od 32.000. Od janjetine paški ovčari ubiru prve prihode. Njena cijena se posljednjih godina kreće od 36 do 40 kuna za kilogram žive vage. Bolja cijena se postiže oko Božića i Nove godine, a kasnije pada. Janje uz ovcu stoji do pet tjedana, a zatim se od ovčjeg mlijeka proizvodi paški sir i drugi proizvodi. Zbog toga je za paške ovčare od iznimnog značenja da se ovce ojanje ranije, jer je vrijeme mužnje ograničeno do kraja svibnja. Pravi profesionalci su optimalno iskoristili vrijeme i prirodne procese za vlastiti probitak.
– Laktacija kod ovce traje od 150 do 180 dana u kojima ovca proizvede od 120 do 150 litara. Ova godina za nas ovčare bila je posebno teška zbog suše. Nekima su se ovce premrkale. Onome tko nije davao prihranu i vitaminske-mineralne pripravke janjad će doći mjesec dana kasnije. To za proizvođače u Bukovici i Ravnim kotarima nije toliko važno, koliko je za nas na Pagu. Mlijeko za proizvodnju sira se muze do svibnja i nama odgovara da janjad dođe što prije kako bi imali dostatno mlijeka za sir, govori Pernjak.
Pernjak je jedan od uzornih paških ovčara, kako ga ocjenjuje Ivica Perančić iz Poljoprivredne savjetodavne službe.
– Takvih proizvođača na Pagu ima deset, petnaest. Nakon zasušivanja ovaca, napredni ovčari kvalitetno prihranjuju ovce. Na taj način ih pripremaju za nešto ranije parenje i samim time ranije dobivanje janjadi što je njima važno zbog kasnije proizvodnje sira. Kod većine proizvođača janjenje počinje krajem prosinca, oko Božića, i nastavlja se u siječnju, kaže Peranić.
Peranić ocjenjuje da je ova godina bila teška za ovčare pritom misleći posebno na proljetnu sušu. Zbog neadekvatne ispaše ovcu je trebalo prihranjivati što je povećalo troškove proizvodnje. Prema pričanjima ljudi ovogodišnja proizvodnja mlijeka je pala za petnaest posto u odnosu na prošlu sezonu. Suša će uzrokovati da se neke ovce kasnije ojanje jer su se zbog slabije prihrane premrkale. U svjetlu svih tih minusa ovčari blagonaklono gledaju na česte kiše, iako znaju da će zbog svega imati više posla.
Problematični papak
– Istina je da je količina oborina pretjerana, ali nama ne smeta. Mi smo opareni s jakom sušom u zadnje dvije godine pa od kiše vidimo samo dobro. Naše ovce se nalaze na ispaši u polju gdje su prije bili vinogradi. Trava još uvijek raste, paša je odlična i ovca je u dobroj kondiciji, govori Pernjak te otkriva loše strane čestih kiša:
– Ovci ne odgovara kiša. Blago ne voli biti u vlažnom i ono od njega bježi u brdu. Nama je najveći problem u papku. Ako je blago izloženo dužem boravku u velikoj vlazi u zemljanom dijelu on raste i dolazi do njegovog deformiranja. To na kraju rezultira upalama kostiju i zglobova što se sve može odraziti na prinos kod janjadi i kod proizvodnje mlijeka. Nama ovčarima to uzrokuje velike poteškoće. Osobno kad opazim da je nekoj ovci papak obrastao i da je nenormalan ja ga obrežem. Takva ovca se zatim oporavi, nju nakon pet-šest dana ne možete prepoznati. Toga je bilo uvijek, ali ove godine je izraženije. Već sada imam grupu od 200 ovaca gdje se javljaju takvi problemi.
Kiša donosi i druge probleme koje izose ovčari. Ne valja da ovca leži u vlazi jer moge dobiti druge bolesti od kojih na kraju ugibaju. Zbog toga paški ovčari ulažu dodatan trud ove dane, koji ne žale. Bura će prije ili kasnije doći i sve posušiti, a zbog prave ispaše ovca u dobroj kondiciji ulazi u sljedeću godinu za koju se ne zna kakva će biti. Još jedna sušna godina bila bi veliki udarac na sve ovčare, bez obzira na to radi li se o malim ili velikim proizvođačima. Za jedne suša znači disharmoniju u prirodnom ciklusu, a za druge povećane troškove da se održi uobičajeni tijek proizvodnje.
Ovčje s Paga, a kravlje iz Sadilovca
Obitelj Pernjak u sirani Mih proizvodi ovčji i kravlji sir. Ukupna proizvodnja svih sireva iznosi 100 tona za koje se, slobodno može reći da su stopostotni hrvatski proizvod. Sirovine za paški sir se dobivaju iz vlastitog matičnog stada te od četrdeset kooperanata s područja Kolana, Mandri i Šimuna od kojih otkupljuju mlijeko. Kada je riječ o kupnji kravljeg mlijeka oslanjaju se na kooperante iz kontinentalnog dijela Hrvatske.
– Kravlje mlijeko otkupljujemo s bivše KIM-ove farme u Sadilovcu u Karlovačkoj županiji, kaže Dubravko Pernjak.
