NASA-in rover Curiosity uskoro bi mogao dobiti mlađega brata. Ili, bolje rečeno, brata blizanca, budući da iz američke svemirske agencije 2020. godine na Mars planiraju poslati novi pokretni znanstveni laboratorij gotovo u potpunosti izrađen od Curiosityjevih rezervnih dijelova, piše Wired.
„Novi rover svojevrsna je nadogradnja Curiosityja te će sadržavati nekoliko novih instrumenata“, izjavio je NASA-in administrator za znanost John Grunsfeld na konferenciji za medije održanoj 4. prosinca. Grunsfeld je naglasio i kako će agencija za projekt izrade novoga rovera (što ne uključuje troškove lansiranja) raspolagati budžetom od 1,5 milijardi dolara. No, budžet misije (kao i cjelokupan NASA-in budžet u narednim godinama) još uvijek nije potvrđen od strane Kongresa.
U narednih nekoliko mjeseci NASA će od globalne znanstvene zajednice tražiti ideje za nove instrumente koje će instalirati u nadograđeni Curiosity. Jedna je od takvih ideja, koju je spomenuo sam Grunsfeld, da novi rover bude dizajniran tako da može prikupiti razne uzorke te ih pohraniti na sigurno mjesto. S ovom idejom u NASA-i pokazuju da o Marsu razmišljaju dugoročno – uzorke koje bi prikupio novi Curiosity u nekoj od budućih misija znanstvenici bi mogli donijeti na Zemlju. Transportiranje uzoraka s Marsa oduvijek je bio san mnogih NASA-inih znanstvenika, budući da bi na taj način mogli detaljnije ispitati sastav tla te provesti znanstvene eksperimente koji trenutno nisu izvedivi na našem susjednom planetu.
„Spremni smo za trajno čuvanje uzoraka“, kaže astronom Steve Squyres sa Sveučilišta u Cornellu, koji je bio voditelj NASA-inih svemirskih misija u kojima su se na površinu Marsa spustili roveri Spirit i Opportunity. Također, Squyres je predsjedao sastankom o planetarnoj znanosti, na kojem su mnogi istaknuti znanstvenici raspravljali o tome kakva bi sve istraživanja NASA trebala provesti u narednih deset godina.
No, ne razmišljaju svi poput Squyresa te u znanstvenoj zajednici sve više jača glas onih koji se pitaju jesu li neizbježno astronomski troškovi povratne misije na Mars opravdani te može li se taj novac bolje iskoristiti. Kao što je poznato, projekt Curiosity je debelo premašio planirani budžet te je odgođen za duge dvije godine. U konačnici je koštao astronomskih 2,5 milijarde dolara. Osim toga, naglašavaju ovi znanstvenici, postoje i drugi planeti u Sunčevu sustavu koje bi također valjalo istražiti. Ovo se posebno odnosi na one astronome koji se bave Saturnom ili Jupiterovim ledenim mjesecima i koji smatraju da za svoj rad ne nalaze dovoljno (financijske) potpore od američkih vlasti.
„Čini se da NASA ne cijeni ništa osim Marsa. Ja jednostavno nemam ništa“, na Tweetu je objavila planetarna znanstvenica Sarah Horst sa Sveučilišta u Coloradu, koja se bavi proučavanjem atmosfere na Saturnovom mjesecu Titanu.
Imajući na umu trenutačne rezove NASA-inog budžeta koji predstavljaju značajan udarac za planetarnu znanost, mnogi istraživači su zabrinuti da bi bilo kakvi dodatni troškovi novih misija na Mars mogli smanjiti budžete za misije poput Discoveryja ili New Horizona. Podsjetimo, radi se o misijama preko kojih su se često financirali svemirski letovi na asteroide, mjesece i druga manje atraktivna tijela u Sunčevu sustavu.
U dogledno vrijeme očekuje se i dodatno očitovanje iz NASA-e vezano za zabrinute upite astronoma koji se ne bave Marsom, no stvari definitivno ne izgledaju dobro po njih. Već po obimu vijesti, konferencija za medije i raznih drugih objava jasno je kako je NASA prilično fokusirana upravo na Mars. Također, interes javnosti za crveni planet (i pogotovo za mogućnost pronalaska života na njemu) neusporediv je s interesom za druge misije koje američka svemirska agencija trenutno financira. Iako su proučavanja Saturnovoga mjeseca, zaleđenih jezera na Veneri itd. prilično uzbudljiva i vrijedna znanstvena otkrića, Mars se trenutno nalazi u samoj žiži zbivanja i, sudeći prema najavama izgradnje Curiosityjevog „brata blizanca“, teško da nas na ovom polju u budućnosti očekuju značajnije promjene ,pise Znanost.com
