U organizaciji HGK – Županijske komore Zadar i Razvojne agencije Zadarske županije danas je u prostorijama HGK predstavljen novi Zakona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Zakon je stupio na snagu 10. listopada 2012. godine i predstavlja novi pravni okvir za ostvarivanje poticaja za investicijske projekte domaćih i stranih poduzetnika u RH. Regulira porezne i carinske poticaje, zatim bespovratne novčane potpore za otvaranje novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem, potpore za usavršavanje novo zaposlenih radnika te bespovratne potpore za kapitalna ulaganja. Jedna od novina Zakona su i poticajne mjere za mikropoduzetnike za ulaganja od minimalno 50.000 eura uz uvjet otvaranja 3 radna mjesta unutar godine dana od početka investicije. Zakon je brojnim zadarskim poduzetnicima, načelnicima općina te predstavnicima Grada predstavla Ljiljana Zajc, voditeljica Službe za potporu ulaganjima i investicije Ministarstva poduzetništva i obrta.
– Novi Zakon o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja stupio je na snagu u listopadu ove godine te je u odnosu na stari Zakon o poticanju ulaganja došlo do unaprjeđenja u smislu uvođenja nekih novih poticajnih mjera. Npr,. to su poticajne mjere za mikropoduzetnike, a postojeće poticajne mjere su unaprjeđene u smislu davanja mogućnosti širem broju poduzetnika da se prijave za korištenje jer su ulazni pragovi za korištenje poticaja smanjeni, Tako, mikropoduzetnici za ulaganja veća od 50.000 eura mogu se prijaviti za korištenje poticaja dok ostali poduzetnici imaju ulazni prag od 150.000 eura u trogodišnjem razdoblju. Također, cilj ovog Zakona, osim poticanja novih investicija je i ravnomjerni regionalni razvoj u smislu da se jedan dio poticaja određuje u odnosu na županijsku stopu nezaposlenosti. Veće poticaje imaju one županije u kojima je ta stopa nezaposlenosti veća, istaknula je Zajc.
Do sada je zaprimljeno 240 prijava za korištenje Poticajnih mjera, od toga ih je 29 zaprimljeno o ovoj 2012. godini dok ih je najviše zaprimljeno u 2008. godini i to njih 55. Od tih 240 prijavljenih njih 103 dobili su Potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera. Planirana visina ulaganja u te svrhe iznosi preko šest milijardi kuna, a planirano je u sklopu ovih mjera i otvaranje 5600 novih radnih mjesta. Odobreni projekti uglavnom su se odnosili na izravna inozemna ulaganja i to njih 31.
– Evidentno je da je većina ulaganja u Sjevero-zapadnoj Hrvatskoj sa 66 odobrenih projekata, dok je najmanji broj u Jadranskoj Hrvatskoj sa samo 15 odobrenih projekata. Panonska Hrvatska imala je 22 odobrena projekta. Teško je sa sigurnošću reći koji su faktori utjecali na najmanji broj ulaganja u Jadranskoj regiji. Ono što je sigurno je činjanica da se jedan dio projekata u ovom dijelu Hrvatske odnosi na turizam koji do sada nije bio aktivnost koja se poticala Zakonom o poticanju ulaganja. Naime, sada je i to promijenjeno te se i poduzetnici koji misle ulagati u smještajne kapacitete s četiri i više zvjezdica također javiti za korištenje poticaja. No, jednako tako možemo razmišljati o tome da li je investicijska klima, odnosno okruženje za ulaganje možda ipak poticajnije., prema iskustvima poduzetnika u Sjevero-zapadnoj Hrvatskoj. Naime, svi ističu pozitivna iskustva u tom dijelu Hrvatske, tako da ima prostora za unaprjeđenje svugdje te mi iz Ministarstva poduzetništva i obrta vjerujemo u to. Surađivali smo i u proteklom razdoblju, a i nadalje ćemo nastaviti uspješnu suradnju s regionalnim razvojnim agencijama u svim županijama, županijskim komorama te svim drugim institucijama koje su tu kako bi pružile usluge investitorima te se nadamo kako ćemo svi zajedno na razini cijele Hrvatske postići standarde koji vrijede i u ostalim zemljama Europske unije, zaključila je Zajc.
Za vrijeme izlaganja u raspravu se među ostalima uključio i Željko Baradić, načelnik Općine Stankovci koji je istaknuo da provođenjem ovog Zakona proračun Općine, koja spada u područja od posebne državne skrbi, ostaje uskraćen za 95 posto prihoda od poreza na dobit koji je do sada išao u Proračun ove Općine te bio njen najbitniji prihod.
– Ovim ostajemo uskraćeni za taj prihod. Možda bi onda trebali tražiti obeštećenje od RH? Ne znam kako bih objasnio ljudima izostanak tih prihoda od poreza na dobit od kojeg je 95 posto išlo u proračun Općine, 2,5 posto županiji te 2,5 posto državi, kazao je Baradić.
Zajc je ostala iznenađena činjenicom kako Općina dobiva postotak od prihoda na dobit tvrtki s tog područja.
– U svim zemljama najosnovnije mjere razvoja su investicije. Shvaćam da se smatrate zakinutim, ali koju god zemlju u EU pogledate uvidjet ćete kako sve imaju slične poticajne mjere za investicije vezano uz intenzitet potpore. To je osnovna mjera poticanja investicija koja definitivno čini poduzetnicima najveću korist. Ona je tu da potakne nova ulaganja i nova radna mjesta. Trebate odvagati što je gospodarski interes na vašem području i svakako poslati dopis Ministarstvu vezano uz vaš problem, možda da izađete iz tog nazivnika “područja od posebne državne skrbi”, naglasila je Zajc.
