Turizam je rijetki, ako ne i jedini sektor hrvatskog gospodarstva koji se ove godine može pohvaliti pozitivnim, čak rekordnim rezultatima, pogotovo sa stranih tržišta, ostvarenim unatoč nastavku krize eurozone i nepovoljnih uvjeta poslovanja u Hrvatskoj.
Po onome što uoči Nove godine najavljuju i očekuju glavni akteri i iduće bi se godine u hrvatskom turizmu mogao nastaviti pozitivan trend, a za tim idu i već davno počete pripreme i javnog i privatnog turističkog sektora za iduću godinu.
Nesumnjivo je da sektor vjeruje u odaziv europskih, pa i svjetskih turističkih tržišta, što je za iduću godinu potpomognuto i relativno jačom popularizacijom turističke Hrvatske u Europi slijedom njezina očekivanog ulaska u EU, ali bi manje-više svi željeli da se taj odaziv ‘rastegne’ i u proljetne i jesenske mjesece, ako ne i na cijelu godinu.
STIŽE NIZ REFORMI
Velika očekivanja su iz Njemačke iz koje bi moglo doći više turista, jer su neki od njihovih vodećih turoperatora već označili Hrvatsku ‘hot destinacijom’ za 2013., a slična očekivanja postoje i s nekih drugih tržišta, poput britanskog i nizozemskog (posebno za kampove)
Produljenju sezone stremi i resorno ministarstvo koje je kao nijedno do sada najavilo čitav niz strukovnih i zakonskih ‘reformi’ za povećanje konkurentnosti, od uvođenja dugoočekivane niže stope PDV-a za turizam od 10 posto sa 1. siječnjem, preko najave restrukturiranja sustava turističkih zajednica i njihovog pretvaranja u destinacijske menadžment organizacija (DMO) pa do učinkovitijeg komuniciranja s tržištima u promociji i prodaji.
Očekuje se i konačno donošenje nacionalnog dokumenta strategije razvoja turizma koja bi trebala definirati pravce djelovanja do 2020., a sve bi trebalo pratiti i gotovo dvostruko povećanje investicija u sektoru u odnosu na ovu godinu.
Za iduću je godinu najavljena i privatizacija preostalog turističkog portfelja (desetak tvrtki) u većinskom državnom vlasništvu, razrješavanje situacije oko velikih zapuštenih resorta Kupari, Haludovo i drugih te izmjene zakona o turističkom zemljištu što bi trebalo omogućiti dodatni investicijski zamah i razvoj pojedinih i tvrtki i destinacija.
OPASNOSTI VREBAJU OD LINIĆA
Postoje, međutim, i neke okolnosti koje sektor označava nepovoljnim za poslovanje iduće godine, od eventualnog uvođenja poreza na nekretnine koji bi dodatno opteretio turističke tvrtke, preko uvođenja fiskalizacije, zbog čega se posebno brinu ugostitelji najavljujući i zatvaranje brojnih objekata, do nastavka krize i daljeg pada kupovne moći i standarda u Hrvatskoj što će vjerojatno uvjetovati dalji pad domaćeg turizma.
Dodatni problem za poslovanje bit će i kako se očekuje dalje poskupljenje hrane, energenata i drugih inputa, nedostupnost izvora financiranja i ‘skupoća’ zaduživanja (unatoč najavama iz HBOR-a), ali i najavljene promjene zakona o radu, od kojih se ipak očekuje da će uvažiti specifičnosti i traženja sektora.
Tome se može pridodati i promjena viznog režima iduće godine odnosno ukidanje viza za Rusiju i Ukrajinu što donekle otežava poziciju na tim važnim tržištima, ali sektor se na vrijeme počeo pripremati te ipak ne očekuje neka veća odstupanja od dosadašnjih rezultata.
Zbog svih tih okolnosti, resorni ministar Veljko Ostojić iduću godinu označava vrlo izazovnom za hrvatski turizam, a ističe da bi bio vrlo zadovoljan ako se ponove odlične ovogodišnje brojke i iznimno sretan ako budu još bolje.
Vjeruje da će se ulaskom u EU otvoriti brojna vrata i mogućnosti, posebno financija i investiranja u turistički sektor dodajući da je povećanje investicija u sektoru ono što doista očekuje, jer i Ministarstvo turizma, kako kaže, doista čini sve kako bi se potencijalnim investitorima omogućio povoljan pristup financijama.
BORBA ZA PREDSEZONU I PODSEZONU
Kao i svake godine, porasti turističkog prometa najviše su mogući u predsezoni i podsezoni, gdje posebno do izražaja dolazi uloga putničkih agencija, a koje će i iduće godine, kako napominje Boris Žgomba iz agencije Uniline i predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija, učiniti sve da rezultati budu što bolji.
Temeljem svih pokazatelja i gledajući realno, Žgomba iduću godinu poslovno označava istom kao ovu, ako ne i težom, zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja u Hrvatskoj i Europi.
Za ponoviti ovogodišnje rezultate smatra da će trebati puno truda cijelog sektora, a i on vjeruje u pozitivne efekte ulaska Hrvatske u EU.
Slično vjeruju i hotelijeri odnosno većina ih se nada rezultatima na tragu ove godine, uz mogućnost blagih povećanja, pri čemu Tomislav Popović iz Maistre najavljuje da su im planovi koncentrirani na razvoj proizvoda i usluga koje će omogućiti cjelogodišnje poslovanje, poput razvoja kongresne i gastronomske ponude, usluga wellness i sličnog.
Usmjereni su i na daljnji razvoj segmenata luksuznog turizma pa će tako i u 2013. investirati 240 milijuna kuna, a u svemu važnim ističe to što postojeće proizvode kompanije integriraju u razvoj destinacije. Samo zajedno s lokalnim vlastima i turističkim zajednicama može se podići atraktivnosti i izvan glavne sezone, kreiranjem uvjeta za realizaciju što većeg broja kvalitetnih događanja u destinaciji, a to će biti ‘ključ uspjeha’ i iduće godine, zaključuje Popović.