Strašan podsjetnik na gospodarsku pustoš jest da se kriza eurozone probila i na Balkan. Hrvatski BDP smanjio se 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju te je na dobrom putu da 2012. godinu završi s padom BDP-a od dva posto i tako zakorači u četvrtu godinu recesije zaredom. Teško da je to najbolja priprema za ulazak u EU sljedećeg srpnja, piše Financial Times.
Dok se baltičke države sada oporavljaju od teških šokova koje su pretrpjele 2009, jugoistočna Europa bori se s teškoćama koje sada slove kao najozbiljnije među zemljama u regiji koje su ili već pristupile EU-u ili to tek planiraju učiniti. Međutim, koliko god veliki izazovi bili na Mediteranu, Bruxelles ne može zanemariti Balkan, što je povijest i pokazala, piše Financial Times.
Drugdje na Balkanu, najbolji rezultat među većim gospodarstvima zabilježen je u Bugarskoj koja ide iz godine u godinu s ekspanzijom od 0,5 posto. Rumunjska bilježi pad od 0,8 posto. Srbija, koja je još nema datum za otvaranje pregovora, bilježi smanjenje BDP-a za dva posto.
S obzirom na to da je u eurozoni BDP pao 0,6 posto u tri mjeseca do rujna, lako je zaključiti da smo (u Europi) svi zajedno u tome. Dapače, s Grčkom (-7,2 posto), Portugalom (-3,4 posto), Italijom (-2,4 posto) i Ciprom (-2,3 posto), EU ima još veće glavobolje.
No balkanske zemlje prolaze kroz krizu s mnogo nižim razinama dohotka od onih u eurozoni ili središnjoj Europi, piše Financial Times.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, dohodak po glavi u Hrvatskoj, najbogatijoj balkanskoj državi, bio je 18.000 dolara prošle godine na temelju pariteta kupovne moći. Zatim slijedi Bugarska sa 13.800 dolara, Rumunjska sa 12.500 dolara i Srbija s jadnih 10.400 dolara. Dakle, čak i u Hrvatskoj su prihodi tek 47 posto od njemačkih. U Srbiji samo 27 posto.
Da stvar bude gora, mnogim starijim Srbima i Hrvatima ovo posebno teško pada jer je u vrijeme komunizma njihova zemlja, Jugoslavija, bila najbogatija država u istočnoj Europi. Za razliku od većine građana komunističkog bloka, oni su si mogli priuštiti godišnji odmor van granica države. Sada su daleko iza zemalja na koje su nekoć gledale kao na siromašne, kao što je, primjerice, Poljska, gdje je prihod po glavi stanovnika prošle godine bio 20.200 dolara.
Naravno, stvari bi mogle biti i gore. Izvan dosega EU-a, Ukrajinci preživljavaju sa samo 7200 dolara godišnje. No građani Balkana uglavnom ne gledaju na istok. Oni gledaju na zapad. I oni žele da ih zapad primijeti, zaključio je Financial Times.