Nakon odlaska HNS-ovog Radimira Čačića, odgovornost za investicije u hrvatskoj vladi preuzeo je drugi potpredsjednik Vlade, ujedno i ministar regionalnog razvoja i EU fondova, SDP-ovac Branko Grčić. Povodom 365 dana od ulaska u Banske dvore s njime smo razgovarali o razlozima neuspjelog investicijskog ciklusa u 2012. godini i planovima kako tu ocjenu ispraviti na ‘popravnom ispitu’ sljedeće godine. Nabrajajući konkretne projekte od kojih puno očekuje, Grčić se osvrnuo na odnose u koaliciji i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić prije dva tjedna predstavio je investicijski plan u kojem je predvidio rast ulaganja u 2013. godini za 11,5 posto uz optimističan rast BDP-a od 1,8 posto. Nakon ocjene američke rejting agencije Standard&Poor’s Vlada ipak neće moći ulagati onoliko koliko je Grčić bio predvidio, no investicijski ciklus sljedeće godine mora (napokon) krenuti.
Već za dva dana pred Vladu bi trebao doći njegov prijedlog za osnivanjem Koordinacije za investicije koja bi, prema zamišljenom, radila vrlo intenzivno te bi zasjedala svakog utorka. Koordinacijom bi upravljao upravo Grčić, a u novom organu vlasti trebali bi sjediti svi ministri koji mogu pomoći u rušenju prepreka za ulagače i realizaciju projekata.
Što smatrate najvećim propustom, a što najvećim dostignućem svoje vlade u prvoj godini mandata?
Postignuće je činjenica da se ova vlada ne percipira kroz sve one puste afere i probleme s kojima se susretala prošla garnitura. To jednostavno ne stanuje u radu ove vlade. Napravili smo određene korake u uvođenju reda u sve segmente države, a možda najviše u području javnih financija: povećali smo disciplinu i uveli reda među porezne obveznike. Ispoštovali smo svoju projekciju proračuna za ovu godinu, uštedjeli gotovo pet milijardi kuna na rashodovnoj strani, a da osnovice plaća, mirovine i socijalna davanja nismo dirali. Božićnice i regresi kojih su se zaposleni u javnom sektoru morali odreći ipak predstavljaju dodatke koji ne diraju u plaće.
Što se propusta tiče, možemo jedino govoriti o nasljeđu koje nije nimalo lako i njegove posljedice ćemo osjećati još godinama – ne samo u mandatu ove vlade. Nije slučajno da je premijer Zoran Milanović govorio da će trebati ne jedan mandat, nego i više njih da bi se stanje u Hrvatskoj radikalno zaokrenulo u pozitivnom smjeru.
Kad govorimo o propustima, sam premijer priznao je da je Vlada zakazala s investicijama. Što je sve doprinijelo tome da danas imamo ovakvu situaciju?
Puno je razloga, a samo za jedan dio je odgovorna ova vlada. Po dolasku na vlast morali smo imenovati nove ljude, nove uprave u javnim poduzećima i slično, a to je utjecalo na usporavanje procesa investiranja. Osim toga, zatekli smo mali broj pripremljenih projekata. Strašne probleme susreli smo unutar građevinskog sektora – praktički sve velike tvrtke koje su do jučer bile nositelji najvećih infrastrukturnih projekat sada su na koljenima. One su zapale u takav glib da jednostavno nisu u mogućnosti nastaviti započete projekte. I na kraju, tu je pitanje financiranja. Prvi put nakon 12 godina banke se razdužuju, odlijeva se kapital iz Hrvatske prema inozemstvu i pada kreditna aktivnost. Vrlo važan razlog je i smanjena ukupna investicijska aktivnost u Europi.
Donedavni ministar gospodarstva Radimir Čačić bio je zadužen za investicije u 2012. godini. Je li on učinio sve što je mogao?
Učinio je sigurno dosta. Jedini njegov propust možda je bio u tome što je u startu stvorio veća očekivanja nego što je realno bilo ostvarivo. Možda smo zaista u startu zanemarili sve ove probleme, no i međunarodne institucije i agencije su kroz 2012. godinu dva do tri puta korigirale prognoze rasta. Definitivno se na nas odrazilo i stanje u okruženju. Mi nismo otok.
Osjeti li se izostanak Čačića u Vladi? Pogotovo jer je teret investicija sada pao na vaša leđa.
Da, možda baš ja najviše osjećam odlazak Čačića jer sam, uz koordinaciju regionalnog razvoja i korištenja fondova EU-a, dobio teret pripreme i provedbe investicijskog ciklusa te dijela reformi. Treba osigurati da se rast ne bazira samo na javnim investicijama, nego da se na višu razinu podigne i poslovna klima za privatne ulagače. To je ogroman posao. Međutim, postoje i neke pozitivne strane poput fondova EU-a. Njihova uloga će biti sve važnija.
Koliko planirate u 2013. godini povući sredstava iz fondova EU-a?
Očekujemo oko 2,2 milijarde kuna. Pola od tog iznosa bilo bi povučeno iz pretpristupnih IPA projekata, a dio će biti iz strukturnih fondova koji kreću od 1. srpnja 2013. No, prvih par mjeseci Europska komisija će provoditi reakreditaciju nad našim institucijama, tako da ćemo tek u četvrtom kvartalu moći koristiti prva sredstva iz tih fondova. No, dobit ćemo akontaciju od oko 150 milijuna eura, odnosno oko 1,2 milijarde kuna koje ćemo moći izravno koristiti za financiranje razvojnih projekata.
Možemo li onda 2013. očekivati investicijski bum?
Ja bih rekao da će taj bum krenuti u 2013, ali pravi rast očekujemo u 2014. i 2015. godini. Cijela iduća godina zapravo će nam biti priprema za modernizaciju pružnog pravca Rijeka – Zagreb – Botovo. Zatim, imamo ogromna očekivanja od projekata odlagališta otpada, kojih će biti 12 ili 13. Imamo i gomilu drugih investicija u pripremi, a vezane su uz vodoopskrbu i odvodnju u najvećim hrvatskim gradovima. Nakon njih krećemo u ruralne sredine i manje gradove. Samo za te tri komponente od 2014. povlačimo iz fondova EU-a najmanje 500 milijuna eura godišnje.
Možete li nabrojati tri važna investicijska projekta za koja vas možemo držati za riječ na kraju 2013?
Očekujemo da bi Plomin trebao krenuti, konačno. Nadam da bi negdje do ljeta mogli biti sklopljeni ugovori kako bi se krenulo u realizaciju tog velikog projekta. Bilo je puno razgovora i oko Omble, ali za nju, moram priznati, nisam siguran što će se događati. No, termoelektrana u Sisku trebala bi biti dovršena u idućoj godini, a u planu je i nekoliko željezničkih pravaca poput relacija Dugo Selo – Križevci te Okučani – Novska. Što se tiče riječkog pravca, u sljedećih godinu- dvije moramo pripremiti sve da bi se taj veliki projekt realizirao najkasnije do 2018. godine.
Kako napreduju pregovori oko projekta koji ste dogovarali u Kataru?
Katarska vlada je u pismu namjere dala okvir za razjašnjavanje ključnih pitanja za pokretanje projekta, a mi smo prošli tjedan pripremili odgovor. Taj okvir odnosi se na pitanja: koje su to količine plina koje nas interesiraju, tko će uložiti u infrastrukturu LNG terminala te pitanje potražnje plina. Kapacitet takvog projekta bio bi oko šest milijardi kubičnih metara plina godišnje. Hrvatska troši od dvije do tri milijarde kubičnih metara i postavlja se pitanje gdje bismo mi mogli distribuirati ostatak. Koji bi to mogli biti partneri iz regije za korištenje katarskog plina? Cijela priča je jako kompleksna. Jedna strana tvrtka već je na natječaju dobila izradu predstudija i studija vezanih za taj projekt. Dokumentaciju na temelju koje bi nastavili pregovore s katarskom stranom očekujemo u svibnju ili lipnju.
Kako ocjenjujete suradnju s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom? S obzirom na to da je u jednom intervjuu izjavio da ne zna puno o ekonomiji, ali zato zna o energetici, mislite li da je on dobar izbor za taj resor?
Kolega Vrdoljak je predstavnik strateškog partnera HNS-a i odluka da on preuzme ovu važnu funkciju bila je HNS-ova (naravno, uz suglasnost premijera). Ono što ja mogu reći iz iskustva od par tjedana je da se Ivan jako dobro snalazi. Pokazuje jako izraženi entuzijazam da pokrene stvari, da odradi ono što je kolega Čačić prije toga pripremao. Vrdoljak sada dobiva i novu ulogu u našoj Koordinaciji za investicije. Bavit će se uklanjanjem prepreka za sve privatne investicije i jačanjem poslovne klime. To će biti izazov za sve nas, ali i za kolegu Vrdoljaka.
Ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić nedavno je smijenio upravu HAC-a, a vi ste ga u tome javno podržali. Za koje tvrtke smatrate da su u protekloj godini napravile iskorak, a koje nisu opravdale očekivanja?
Kao pozitivan primjer ranije sam spominjao HŽ jer su do sada bili dosta uspavani. Napravili su iskorak u ubrzavanju pripreme novih projekata. No, mi i dalje pratimo njihov rad i imamo ogromna očekivanja od njih. Slično je i s drugim javnim poduzećima. Nemam potrebe izdvajati nikoga, ali mogu ovom prilikom poslati poruku da očekujem od kolege Siniše Hajdaša Dončića da preuzme koordinaciju svih javnih poduzeća – pa i onih koja nisu u njegovom resoru – upravo zato što je pokazao dobru namjeru da se uhvati ukoštac s upravama tih poduzeća i napravi pomak u realizaciji javnih projekata, ali i u provedbi njihova restrukturiranja. Vrlo je važno da imamo čovjeka koji će raditi pritisak na sve moguće načine da se bi se ti procesi normalno odvijali.
Što je s Hrvatskom narodnom bankom? Treba li ona mijenjati monetarnu politiku ove zemlje i kojim bi mjerama HNB mogao aktivnije pomoći gospodarstvu?
Politika HNB-a često je bila jednosmjerna. Koncentrirali su se na svoj dio posla i dijelili savjete fiskalnoj vlasti što bi to trebalo činiti ili ne činiti. No, kad gledamo zadnjih 15-16 godina, možda je bilo i pogrešaka s njihove strane. Možda je trebalo Hrvatsku više štititi od ekspanzije jeftinog uvoza, a ne radi tog tvrdoglavog očuvanja tečaja opterećivati poziciju izvoznika. No što se tiče zadnjih nekoliko godina, slažem se da je pitanje stabilnosti tečaja ozbiljno i važno i da nije trebalo previše eksperimentirati.
Volio bih od monetarne vlasti, osim kritika, čuti i što to treba raditi u svim segmentima makroekonomske politike. Njihova potpora treba nam i u osiguranju veće naklonosti ukupnog financijskog sektora. Barem u savjetodavnom smislu, monetarna vlast može puno, puno više pomoći. Mislim da nije dobro da HNB samo stoji na poziciji neovisnog promatrača, kao da su rejting agencija ili MMF, i dijeli packe drugim provoditeljima makroekonomskih politika.
Kako komentirate optužbe poslodavaca da je Vlada u 2012. godini povećala porezno opterećenje? Treba li u ovom trenutku uvoditi porez na nekretnine?
Da smo mislili da problem treba prelomiti preko koljena, onda bi zakon vjerojatno već bio u saborskoj proceduri i stvar bi bila gotova. Otvaranje javne rasprave jasan je znak da smo svjesni da je takav zahvat zaista ozbiljna strukturna reforma i da zaslužuje nekoliko mjeseci razgovora.
Čačić je, samo par dana nakon izlaska iz Vlade, bio prvi kritičar poreza na nekretnine kojeg je predstavio ministar financija Slavko Linić. Kako ocjenjujete odnose u koaliciji i kako se mogao dogoditi toliki nesporazum oko jednog ovako važnog zakona?
Moram kao član užeg kabineta Vlade reći da smo mi o tom nacrtu razgovarali s Čačićem. Svi smo se vrlo otvoreno referirali na ideje iz Ministarstva financija koje je kasnije te sugestije primijenilo u korekcijama. Možda je s kolegom Čačićem nastao nesporazum oko procedure. Možda je prijedlog još jednom, nakon korekcija, trebao doći na uži kabinet. Nastao je mali nesporazum, ali o tome se razgovaralo i odluka neće biti donesena bez koalicijskih partnera.
Znači problema u koaliciji nema?
Apsolutno nema! Čak je i kolegica Vesna Pusić nekoliko puta izjavila kako misli da koalicija danas funkcionira puno bolje nego što je imala dojam u prvih par mjeseci.
Bliže se lokalni izbori a SDP još nije istaknuo ključne kandidate. U Zagrebu se spekulira da vaš kandidat za gradonačelnika ipak neće biti Davor Bernardić, nego ministar zdravlja Rajko Ostojić. Kada mislite objaviti imena kandidata i možete li već sada otkriti neka od njih?
Generalno, naši kandidati se pojavljuju u anketama i već se približno zna tko su ljudi koji bi mogli nositi teret tih lokalnih izbora. Neće se dugo čekati na konačne odluke, zapravo – krajnje je vrijeme i očekujem da će se SDP odrediti u narednim tjednima.
Dosta se piše o vašoj koaliciji s Damirom Kajinom u Istri, umjesto s IDS-om koji vam je partner u Vladi. Možete li to potvrditi?
To je vrlo osjetljiva situacija jer je IDS naš partner na nacionalnoj razini, i to dobar partner. Ljudi iz IDS-a daju ozbiljan doprinos Vladi i jako nam je stalo da se taj savez na nacionalnoj razini održi i da bude čvrst, u što ne sumnjam. No, nismo se uvijek složili s našim partnerima na lokalnoj razini, zato neka lokalne razine rješavaju te situacije. Vodstvo SDP-a vodit će računa da to bude na način koji osigurava najbolji uspjeh za stranku.
Što možete poručiti građanima, kada mogu očekivati izlazak iz krize i otvaranje novih radnih mjesta?
Teško je u ovim ludim vremenima prognozirati bilo što. Svaki ozbiljan čovjek mora u sebi imati ugrađen oprez oko takvih procjena. Vjerujem da će se stvari pokrenuti u nadolazećoj godini, da će ulazak u EU ipak biti značajan preokret. Pogotovo jer je analiza trendova pokazala da su nove članice ulaskom u EU postajale atraktivnije za ulagače. Ulazak na jedinstveno tržište, besplatni i bespovratni izvori iz fondova EU-a, dojam da pripadate novoj zajednici, otvorenost granica, brisanje administrativnih barijera prema susjednima – sve je to davalo jednu novu šansu svim državama članicama do sada. Ja se nadam da će na isti način dati šansu i Hrvatskoj.
