Znanstvenici na britanskim sveučilištima u Sheffieldu i Sussexu pokrenuli su ambiciozan projekt za izradu prvih preciznih računalnih modela pčelinjeg mozga u želji da se unaprijedi naše razumijevanje umjetne inteligencije i načina na koji životinje razmišljaju. Tim će izraditi modele sustava u mozgu koji upravljaju osjetima za vid i miris u pčela. Pomoću tih informacija istraživači namjeravaju stvoriti prvog letećeg robota koji će biti u stanju osjećati i djelovati samostalno kao pčela, umjesto da samo izvršavaju ranije programirane naredbe.
Ako uspije, ovaj projekt će odgovoriti na jedan od glavnih izazova suvremene znanosti: izradu umjetnog mozga koji može obavljati složene zadatke jednako dobro kao i mozak životinje. Zadaci za koje se očekuje da će ih robot biti u stanju obavljati uključuju, primjerice, pronalaženje izvora pojedinih mirisa ili plinova na isti način na koji pčela može identificirati pojedino cvijeće.
Predviđa se da bi umjetni mozak možda mogao imati primjenu na zadacima kao što su potrage i misije spašavanja ili čak mehaničko oprašivanje usjeva.
Dr. James Marshall, voditelj projekta u Sheffieldu vrijednog milijun funti, kaže: “Razvoj umjetnog mozga jedan je od najvećih izazova u istraživanjima umjetne inteligencije. Do sad su znanstvenici obično proučavali mozgove poput onih u štakora, majmuna i ljudi, ali zapravo “jednostavniji” organizmi poput društvenih insekata imaju iznenađujuće napredne kognitivne sposobnosti.”
Nazvan “Zeleni mozak”, te djelomično podržan računalnom opremom koju je donirala tvrtka NVIDIA Corporation, projekt podsjeća na inicijativu Blue Brain koju je sponzorirao IBM. Ta inicijativa razvija tehnologije za modeliranje mozga uz pomoć superračunala, a krajnji joj je cilj izrada preciznog modela ljudskog mozga.
Računalo kojeg je donirala NVIDIA temelji se na procesoru visokih mogućnosti pod nazivom “GPU akceleratori” koji generiraju trodimenzionalnu grafiku na kućnim računalima i igraćim konzolama te pokreću neka od svjetskih superračunala s najvišim performansama. Ti akceleratori pružaju vrlo učinkovit način obavljanja ogromnih izračuna potrebnih za simulaciju mozga, pri čemu koriste standardno sučelje osobnog računala – umjesto velikih, skupocjenih grupa računala.
“Korištenje NVIDIA-inih masivnih paralelnih GPU akceleratora za modele mozga važan je cilj projekta budući da nam oni omogućuju izradu modela bržih nego ikad prije”, objasnio je dr. Thomas Nowotny, vođa tima sa Sussexa. “Očekujemo da će u mnogim područjima znanosti ova tehnologija vjerojatno zamijeniti klasična superračunala koja danas koristimo.”
Istraživači na projektu “Zeleni mozak” predviđaju da će razvoj modela pčelinjeg mozga pružiti pristupačnije metode za unaprjeđenje našeg znanja o tome kako rade moždani kognitivni sustavi, što vodi do boljeg razumijevanja kognitivnih sposobnosti kod životinja i ljudi. “Budući da je pčelinji mozak manji i pristupačniji od mozga kralješnjaka, nadamo se da ćemo biti u stanju izraditi precizan i kompletan model kojeg možemo testirati kao letećeg robota”, rekao je dr. Marshall.
“Ne samo da će ovo utrti put budućem napretku u istraživanjima samostalnih letećih robota, nego vjerujemo da će računalne tehnike modeliranja koje mi koristimo biti korisne i za druge projekte koji se bave modeliranjem mozga i računalnom neuroznanošću”, dodao je dr. Nowotny.
Uz to, očekujemo da će ovo istraživanje omogućiti i bolje razumijevanje samih pčela. Zbog svoje uloge oprašivača, pčele su od vitalnog značaja za mnoge ekosustave, a kako je njihova populacija posljednjih nekoliko godina u opadanju, to je znanstvenicima dalo razlog za zabrinutost. Modeliranje kakvo se razvija u projektu “Zeleni mozak” moglo bi pomoći znanstvenicima da razumiju zašto se smanjuje broj pčela, a moglo bi pridonijeti i razvoju umjetnih oprašivača, poput onih koje istražuje projekt Robobees na američkom sveučilištu u Harvardu piše Znanost.com
