Vole li Hrvati pretjerivati? Ma neeeee…
Samo sam čekala kad će netko predložiti da se po Theodoru Meronu (za one koji su prespavali posljednje desetljeće, to je haški sudac koji je oslobodio Antu Gotovinu i Mladena Markača) nazove trg ili ulica i dočekala sam. Ironija je zapravo u tome što rečenica u kojoj se predlaže da mu na takav način izrazimo zahvalnost glasi ovako: Možda se Sabor sjeti sucu posvetiti jedan trg, ionako imamo bezbroj trgova s bedastim imenima.
E sad, ili je Theodor Meron bedasto ime ili je ovo nespretna rečenica… Ma, zapravo je nebitno. Malo sam iznenađena što se već nije javio netko i pozvao ga da s obitelji dođe na besplatno ljetovanje na Jadran, ali dobro, ni to sad nije važno. Ovo me naime podsjetilo na jednu naviku na našim prostorima, a ta je da volimo na ekstremne načine pokazivati zahvalnost.
Recimo, sjetila sam se velikog domaćeg hita “Danke Deutschland” kojeg je Sanja Trumbić posvetila Njemačkoj zbog njezinog angažmana u priznanju Hrvatske. Svakoga pri zdravoj pameti je bilo pomalo sram ove pjesme i to ne samo zbog njezine umjetničke bezvrijednosti… Mislim, zahvaljivanje pjesmom, kao da su Hrvatska i Njemačka cura i dečko, a ne dvije države koji imaju mrvicu drukčije odnose i koje mnoge stvari čine iz diplomatskih razloga, a ne zato jer im se tako sviđa. Ta je zahvala neslavno propala. Pjesma je naime bila toliko blesava da je čak njemačko veleposlanstvo u Zagrebu zamolilo da se pjesma makne iz etera. Vole li Hrvati pretjerivati? Ma neeeeeee, samo radimo nešto zbog čega je i drugima neugodno. Doduše, Sanja Trumbić je imala još neke hitoidne pjesmice, a najdraža mi je ona, ajme majko, sram me čak i napisati naslov, ali dat ću sve od sebe: “Kazni me ko ženu”. Ovo nema veze s ovom temom, ali morala sam spomenuti ovaj naslov, šteta propustiti priliku. Mislim da joj se jedna pjesma zvala “Daj mi mama 100 kuna”, ali ne mogu se zakleti.
Uglavnom, Trumbićkina zahvala Danke Deutschland je u međuvremenu postala poštapalica svakome tko je htio izraziti nezadovoljstvo dolaskom stranih tvrtki na hrvatsko tržište i kada odjednom hrvatske tvrtke više nisu bile samo hrvatske, pa se ekipa počela sprdati s tim Danke Deutschland. A prije samo dvadesetak godina Nijemci su morali doslovno klečati na koljenima i preklinjati da se pjesma skine s radija i s televizije jer im je bilo neugodno. Mein Gott, kako jedna zahvala može otići u krivom smjeru, da ne kažem u 3 P. M.
Eeeee, a spomenici i ulice Hansu Dietrichu Genscheru, Aloisu Mocku i Helmutu Kohlu??? Oooo, pa to je bila posebna kategorija ulizivačke zahvalnosti, a tragovi se još danas mogu naći u Trogiru i u Selcima. Sjećam se i jednog kafića u Zadru, ni manje ni više nego – Alois Mock. A kako smo Mercedese počeli zvati “genšeri”, jer se u jednom vozio Hans Dietrich? Bila je to seljačka era na svom vrhuncu. Dobili su oni i kojekakve Velerede i ordenja, pa i počasne doktorate, samo ne znam za što. Dijelile su se zahvalnice šakom i kapom, dočekivalo ih se ribom, štruklima, krpicama i zeljem, vrtili su se janjci, kancelari su punih usta hvalili naša autohtona jela dok su sjedili ispred domaćih trpeza i uživali u hrvatskim delicijama spremljenima u njihovu čast. Aloisu Mocku su neki čak našli hrvatske korijene, koje Mock nikada nije potvrdio, ali svejedno se neki kunu da njegovim žilama teče livanjska krv.
Kada danas uguglate Alois Mock prvi link koji će se pojaviti u vezi Hrvatske i Mocka je onaj sa Sanaderovog suđenja u kojem jedna zaposlenica Hypo banke kaža da je Hypov kredit Hrvatskoj dogovorio Alois Mock. Danke…
Prošle godine je Jadranka Kosor htjela Angeli Merkel uvaliti počasni doktorat zagrebačkog Sveučilišta, zbog njezinog zalaganja oko primanja Hrvatske u EU. Ono, ne mo’š vjerovati dokle ćemo drugima viriti iz guzice. Angela Merkel ga je trebala dobiti kad je bila u posjetu Zagrebu, ali je pokušaj propao jer navodno nije bilo vremena ispoštovati proceduru pa je Angela Zagreb napustila bez doktorata. Onog počasnog.
Nekad smo ih obožavali, a danas? Danas kad većina čuje ime Angele Merkel ono im je sinonim za rezanje, krizu, stres, recesiju, siromaštvo, otkaze, gašenje firmi… Kako je ljubav prevrtljiva stvar, to nije normalno! Danas voliš, sutra mrziš…
Zato, oprezno sa sucem Meronom. Ima vremena. Radije dajte ulicu sucu Johnu Deedu, onom super liku iz BBC-jeve serije. Manje su šanse za zajeb.