Ujedinjuju se Palestinci, moguć mir s Izraelom?
Nakon osam dana rata između Izraela i Palestinaca, koji je Izrael koštao čak 1,2 milijarde dolara, dogovoren je privremeni prekid vatre. Za Hamas on označava pobjedu, ali i Benjamin Netanyahu će si također željeti priskrbiti iste zasluge. Mahmud Abas i njegov Fatah, glavna skupina unutar Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO), kojima se strmoglavila popularnost, političke bodove žele prikupiti glasovanjem za priznavanje Palestine kao države nečlanice u Ujedinjenim narodima, ali i najavom sastavljanja vlade nacionalnog jedinstva s Hamasom. I kao što je već naznačio Abbas, bit će moguće ponovno započeti pregovore s Izraelom. Hoće li se stare bitke na novom Bliskom istoku napokon privesti kraju?
Četiri dana prije izbora Ujedinjenih naroda o priznavanju Palestine kao države nečlanice, Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO), jedini legitimni predstavnik palestinskog naroda, kaže da očekuje ‘ugodno iznenađenje’ u Općoj skupštini UN-a u New Yorku. Prema izvorima PLO-a, predstavnici sedam većinom europskih zemalja pokazali su da će glasovati za priznanje Palestine kao nečlanice. Pet drugih europskih zemalja već je najavilo da će podržati kandidaturu, a tu je i francuski ministar vanjskih poslova, Laurent Fabius, koji je jasno dao naslutiti da će Francuska glasati za.
Izvori iz PLO-a kazali su za izraelski Haaretz da je Britanija odustala od svojih napora da nagovori Palestince da odgode svoje zahtjeve.
‘SAD, koji je bio zauzet izborima, vršio je pritisak na Britaniju, koji nije uspio’, rekao je izvor iz PLO-a, koji je još dodao kako su zadovoljni time da Njemačka, koja će se vjerojatno usprotiviti njihovom prijedlogu, barem nije koristila svoju moć da odvrati druge zemlje da glasuju u korist Palestine.
‘Svatko tko ne glasa je kukavica ili nemoralan, to je naša poruka’, rekao je jedan član palestinskog diplomatskog tima koji je u protekla dva mjeseca vodio ono što bi se moglo nazvati ‘diplomatska i politička ulična borba’ po europskim metropolama, putem koje je PLO pokušavao uvjeriti Europu da glasa za dvodržavno rješenje, odnosno priznanje Palestine unutar granica iz 1967. godine.
Nakon prekida vatre u operaciji ‘Stup obrane’, koju Palestinci vide kao pobjedu Hamasa, palestinski diplomatski tim je rekao da će ‘glasovanje protiv biti jasan signal palestinskom narodu da će samo oružane borbe donijeti uspjehe, i da je diplomatska politička borba osuđena na propast od samog početka’, piše Haaretz.
Glasovanje u UN-u bit će samo prvi korak, tvrde izvori u Ramallahu. Odmah nakon toga će početi radovi na sastavljanju vlade nacionalnog jedinstva s Hamasom. I kao što je već naznačio Abas, bit će moguće ponovno započeti pregovore s Izraelom. Međutim, izvor iz Fataha koji je uključen u diplomatsku kampanju je rekao da su Palestinci izvukli pouku iz grešaka iz prošlosti: ‘Nećemo pristati na nastavak pregovora dok se zakoni ne ukinu’, rekao je izvor pozivajući se na izgradnju izraelskih naselja te je da će postaviti ‘strog raspored pregovora’.
Kako piše The Economist, popularnost islamističkog Hamasa, uz Hezbolah, glavnog ‘izvoznog proizvoda’ iranske islamske revolucije koji vlada Gazom od 2007., raste, a sekularni Fatah (Palestinski pokret za nacionalno oslobođenje), kojim je dugo dominirao Jaser Arafat i koji vlada Zapadnom obalom, još jednom je u opadanju.
Tisuće Palestinaca koje su posljednjih nekoliko dana izašle na ulice zazivale su jedinstvo dviju vlada. Koliko je to moguće?
Mahmud Abas, koji već godinama nije posjetio Gazu, glasovanjem u UN-u želi priskrbiti političke bodove. A kako piše The Economist, sve mu je teže održati vlast i na Zapadnoj obali. Vođe Fataha žele plivati zajedno s valovima popularnosti prosvjednika. Salam Fayyad, palestinski političar koji uživa veliku naklonost Zapadnih vlada pozvao je Hamas i još ekstremniju skupinu Islamski džihad da se pridruže njegovoj vladi. Fatahova nada je da, ako Abas iznudi priznanje Palestine kao promatrača u UN-u, i Hamas i Fatah budu palestinski pobjednici: jedan na tlu Gaze, a drugi globalno. Tada možda napokon budu mogli donijeti različite sporazume pomirenja koje su potpisali u prošlosti.