Legalizacija i porez na nekretnine nužno su povezani. Bez legalizacije nema ni olakšice na porez na nekretnine pa ako sve prođe kako priželjkuje Slavko Linić, ministar financija, više se isplati legalizirati nekretninu nego plaćati papren porez na nekretnine.
Tako naprimjer legalizacija stambene nekretnine površine 150 četvornih metara u Zagrebu može koštati između 36.000 i 62.100 kuna, ovisno o zoni, pri čemu se samo za najelitnije lokacije plaća najviša cijena. U Splitu je pak raspon od 18.670 kuna do 62.230 kuna.
Pritom se radi o komunalnoj naknadi dok se u konačnu cijenu legalizacije treba uključiti trošak izvedbe projektne dokumentacije i 500 kuna naknade za legalizaciju, otprilike još do 8.000 kuna. Kad se zbroje svi troškovi legalizacije, trebali bi biti najviše oko 70.000 kuna za stambeni objekt od 150 četvornih metara u najskupljoj zagrebačkoj ili splitskoj zoni.
Kao kaznu za nelegalni objekt Linić je predvidio da na takve kuće nema mogućnosti popusta pa se plaća po poreznoj stopi od 1,5 posto. Osnovica je umanjena za 30 posto pa bi za nekretninu od 150 kvadrata vrijednu 168.000 eura (1.600 eura po kvadratu) godišnji porez iznosio 18.900 kuna. U slučaju da je kuća legalizirana, za isti objekt plaća se porez od maksimalno 2.200 kuna. Jasno je da se više isplati plaćati manji porez i živjeti u legaliziranom objektu bez straha od kazne države ili rušenja.
Kako je teško prikupiti toliki novac u vremenima krize, banke su se dosjetile ponuditi kredite za legalizaciju. Zbog straha od nesigurnosti i šoka koji se dogodio nakon rasta švicarskog franka građani su skloniji kreditima u kunama pa ih ima skoro svaka veća banka na tržištu. Kamate se uglavnom kreću od 6 posto naviše i u većini banaka povoljniji su aranžmani vezani za euro nego kunski.
Zagrebačka banka gornji limit iznosa kredita postavila je na 200 tisuća kuna, uz kamatu od 6,45 posto. Kao osiguranje se traži depozit, životno osiguranje ili ulaganje u novčane fondove iz portfelja banke. PBZ ima istu kamatu kao i Zagrebačka banka, daje popust za klijente, ali za osiguranje traži jamca ili hipoteku.
Hrvatska poštanska banka uvela je 15. studenoga kunske kredite za legalizaciju nekretnina koje će odobravati u iznosima od 10 do 200 tisuća kuna. Kredite do 100 tisuća kuna moguće je realizirati bez jamaca dok za veće iznose, kao instrument osiguranja, klijenti mogu koristiti hipoteku, jamca ili policu životnog osiguranja. I Hrvatska poštanska banka ima kamatu od 6,45, a kredit se najdulje može otplaćivati 15 godina.
Erste banka ima kredit s hipotekom i bez nje, a na kredite vezane za euro kamata je puno niža nego na čisti kunski kredit. Ako se uzme kredit u kunama, maksimalna otplata je sedam godina, a kredit u eurima uz hipoteku možete otplaćivati i 20 godina. Kamata se kreće od 6,3 posto za klijente i eurske kredite do 8,5 posto za kunske kredite.
OTP banka ima niz modela, kamata se kreće od 4,49 do 7,49 posto, a mladima omogućuje otplatu i na 30 godina. Hypo banka tek priprema kunski kredit za legalizaciju pa trenutno nudi samo onaj vezan za euro, i to uz kamatu od 6,45 posto.
