Ministarstvo poljoprivrede od premijera Zorana Milanovića tražit će da potpiše odluku o određivanju područja ranjivih na zagađenje nitratima, kojim se obuhvaća samo devet posto teritorija Hrvatske. Prema karti, popisu općina i prijedlogu teksta Vladine odluke, u posjedu tportala, vidljivo je da su iz tih mjera zaštite podzemnih i površinskih voda izuzeti čak i nacionalni parkovi.
Ministarstvo poljoprivrede dužno je donijeti ovakvu kartu i mjere zaštite voda od nitratnih zagađenja sukladno Nitratnoj direktivi EU. Dok se ova područja u Europi prostiru na 36 posto ukupnog teritorija 27 članica, Ministarstvo poljoprivrede za zaštitu od prekomjernih količina stajskog gnoja i umjetnih dušičnih gnojiva planira štititi četverostruko manje.
Prema tom prijedlogu ranjiva područja nalaze se u 75 općina i to gotovo sve u Istarskoj, Zagrebačkoj, Međimurskoj i Varaždinskoj županiji. Na popisu općina nema nijedne u Dalmaciji, s poroznim kršom, Kopačkog rita, Regionalnog parka Mura – Drava, kao ni jednog od nacionalnih parkova.
U poljoprivredom intenzivnoj Osječko-baranjskoj županiji nijedna općina ne predviđa se kao područje ranjivo na nitrate iako se tamo 2011. uzgajalo 14 posto svih goveda u Hrvatskoj.
U resoru ministra Tihomira Jakovine kažu da su prijedlog odluke za premijera Milanovića donijeli na osnovu nezavisnog stručnog istraživanja ‘Projekt kontrole onečišćenja u poljoprivredi’ (APCP).
‘Rezultati istraživanja pokazali su da je devet posto teritorija izrazito ranjivo i pod utjecajem viška nutrijenata, a dodatnih 44 posto teritorija povećane je ranjivosti i postoji mogućnost onečišćenja ukoliko se ne provode mjere dobre prakse u gnojidbi. Ukupno 53 posto označeno je unutar spomenute dvije grupe’, odgovorili su nam iz ministarstva, ne demantiravši da se ranjiva područja nalaze u 75 općina isključivo u četiri županije.
Projekt APCP ministarstvo provodi od 2008. godine uz potporu Svjetske banke i u suradnji sa stručnim i znanstvenim institucijama. Prema web stranici projekta preporuke o ranjivim područjima napravila je tvrtka Ecotoxa iz Češke i ponudila dvije varijante – s ograničenim zonama ranjivim na nitrate i cijela zemlja kao zona ranjiva na nitrate.
Prema izvještaju Europske komisije o provedbi Nitratne direktive 2010. područje cijele zemlje ranjive na nitrate proglasile su Austrija, Danska, Finska, Njemačka, Irska, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska i Slovenija.
‘U provedbi spomenutog nedavnog istraživanja, u cilju pune objektivnosti, u obzir su uzeti trenutačno dobavljivi podaci nadležnih institucija. Tim projekta APCP nije bio uključen u donošenje konačne odluke te eventualno korištenje i drugih izvora i znanstvenih radova u tom smislu’, dodaju u Ministarstvu poljoprivrede.
Europske države koje su ozbiljno prihvatile ciljeve Nitratne direktive od 1991. uspjele su značajno smanjiti zagađenje okoliša nitratima u poljoprivredi. Prema izvještaju EU komisije na razini unije poljoprivreda, sa stajskim i umjetnim gnojivima, sa 50 posto doprinosi ispuštanju dušika u površinske vode. Između 2004. i 2007. koncentracija nitrata u površinskim vodama stabilizirana je ili pada u 70 posto promatranih područja. Kvaliteta podzemnih voda stabilna je ili se poboljšava u 66 posto lokacija.
Zemlje članice provode akcijske programe koje obuhvaćaju konkretne mjere upravljanja stajskim gnojem i umjetnim gnojivima. Razdoblja u kojima je zabranjena primjena gnojiva, minimalni kapaciteti zbrinjavanja stajskog gnoja i pravila primjena gnojiva u blizini voda. Svi programi određuju i konkretne količine, primjerice granicu od 170 kilograma dušika koji godišnje smije doći po jednom hektaru zemljišta.
