“Prema mjesečnim pokazateljima realna je aktivnost u trećem tromjesečju nastavila stagnirati, pri čemu je dobra turistička se zona imala pozitivnu ulogu. Nastavila su se negativna kretanja na tržištu rada, a inflacija je porasla odražavajući kretanja na svjetskim tržištima, napose cijena energije i hrane. Za kumulativne proračunske prihode i dalje se bilježi znatan rast, no ostvaren je i rast rashoda, suprotno originalnom proračunu. Indeks povjerenja potrošača nastavio je padati”, stoji u redovnom mjesečnom izvještaju Hrvatske narodne banke (HNB) za mjesec studeni.
Nema ni početka oporavka
Prema podacima HNB-a mjesečni podaci za treće tromjesečje 2012. upućuju na nastavak stagnacije ukupne gospodarske aktivnosti. Povoljnija kretanja u trgovinskoj djelatnosti rezultat su prije svega potrošnje stranih turista, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja. Rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodno tromjesečje vidljivo se usporio, dok se kod građevinske aktivnosti nastavila kontrakcija.
“Uz pogoršanje povjerenja potrošača, i nadalje nisku razinu poslovnog pouzdanja te veliku neizvjesnost u međunarodnom okružju ukupna kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka gospodarske aktivnosti”, naglašava se u izvještaju HNB-a.
HNB upozorava kako su se tijekom trećeg tromjesečja 2012. intenzivirala negativna kretanja na tržištu rada. Naime, zaposlenost se nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati, nakon privremene stabilizacije u razdoblju od ožujka do lipnja.
Nastavlja se smanjivati kupovna moć
“Nominalne plaće stagniraju od početka godine, dok se kupovna moć tih plaća tijekom trećeg tromjesečja nastavila smanjivati”, upozorava HNB dodajući da se inflacija potrošačkih cijena znatno ubrzala, zbog čega se povećala godišnja stopa inflacije s 4 posto u kolovozu na 5 posto u
rujnu. Temeljna se inflacija također ubrzala, s 1,5 posto na 1,9 posto.
“Porast inozemne zaduženosti tijekom prve polovine 2012. bio je uglavnom potaknut zaduživanjem središnje države, no nije se nastavio u srpnju i kolovozu. Pod utjecajem razduživanja drugih sektora ukupan se bruto inozemni dug zato tijekom srpnja i kolovoza smanjio za 0,7 milijardi eura te je na kraju kolovoza iznosio 45,8 milijardi eura. Smanjenju obveza prema inozemstvu poglavito je pridonijelo uobičajeno sezonsko razduživanje poslovnih banaka”, zaključuje se u izvještaju.
Dug veći za 19,4 milijardi kuna
Dug središnje države nastavio je i dalje snažno rasti i dosegnuo je na kraju kolovoza 173,3 milijardi kuna, što je povećanje od 19,4 milijardi kuna u odnosu na kraj 2011. godine.
Ne mogu vraćati kredite
Službeni podaci HNB na osnovu statističkih pokazatelja ukazuju da građani i tvrtke ne mogu otplatiti oko 40 milijardi kuna kredita od čega se 28 milijardi odnosi na tvrtke a ostatak na građanstvo.. Ukupni krediti banaka iznose 287 milijardi kuna, dok je udio loših ili nenaplativih kredita malo veći od 14 posto. S obzirom da nema naznaka gospodarskog oporavka situacija bi se u tom segmentu mogla i pogoršati.
Prije samo pet godina kada krize nije ni bilo, udio nenaplativih kredita bio je ispod 5 posto.
