Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić nije dobio službenu informaciju da Hrvatska neće sudjelovati u ruskom plinovodu Južni tok. Podsjetio je, međutim, da je sudjelovanje u tom projektu odbila Sanaderova Vlada.
Prošlotjednu vijest da je Rusija odlučila ne uključiti Hrvatsku u Južni tok i da će trasa magistralnog plinovoda kojim će se ruski plin dopremati u Europu ići preko Srbije i Mađarske, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić čuo je samo neslužbeno. Još prošlog ponedjeljka bio je optimističan da će Rusija uvažiti argumente koje im je iznio u Moskvi.
‘Bez obzira na potpisane sporazume s Mađarskom da ponovo razmisle o prednostima koje Hrvatska ima – nešto kraća trasa i već postojeći koridori koji omogućuju da se brže realizira taj projekt. Do danas nismo dobili nikakav službeni odgovor na to’, izjavio je Čačić.
Rusima je, kaže, predlagao da razmisle o promjeni trase iako je Vlada Ive Sanadera odbila sudjelovati u projektu.
‘Mi smo, kad se krojilo, kad se uzelo platno pa kredom vuklo što je što, mi na toj kredi nismo željeli biti. I to je sve’, istaknuo je ministar gospodarstva.
Procjenio je Čačić i koliko je Hrvatska mogla zaraditi od sudjelovanja u projektu Južni tok.
‘Mogli smo sudjelovati u dijelu dobiti koji se realizira kroz naplatu prolaza plina kroz te cijevi. To je red veličina za hrvatsku stranu otprilike 20-25 milijuna eura godišnje’, smatra Čačić.
Hrvatska će, tvrdi, iako po svemu sudeći neće sudjelovati u magistralnom dijelu plinovoda, ipak biti dio Južnog toka, ali samo kao malo tržište na koje će Rusi isporučivati svoj plin.
‘Bit će zainteresirani da nama ponude jedan pravac, odvojak prema nama. Mi ćemo svakako sa stanovištima sigurnosti opskrbe biti u Južnom toku’, istaknuo je Čačić.
Kako bi se izbjegle greške koje su prethodnici u Banskim dvorima učinili s Južnim tokom, Čačić je danas na sastanku s izaslanstvom Azerbajdžana jasno naglasio da je Hrvatska zaintersirana priključiti se na jadransko-jonski plinovod koji će iz te južnokakavkaske zemlje doći do Albanije. Na sastanku je spomenut i LNG terminal na Krku, za koji Azerbajdžan nema izravan interes, ali je načelnio zainteresiran kao potencijalni investitor.
