iplomirali ste i što sad? Pogled na stanje u Hrvatskoj ne djeluje obećavajuće kad je riječ o dobivanju posla. No, postoje brojne opcije koje treba razmotriti, jednako kao i što je potrebno pobrinuti se za detalje za koje biste možda mislili da su pri traženju posla nebitni.
Antonija je prošli mjesec obranila svoj diplomski rad na zagrebačkom Pravnom fakultetu i time postala visokoobrazovana građanka Hrvatske. No, time se našla i među 326.352 hrvatskih građana koji su u potrazi za poslom.
“Bojim se da ne bi na kraju ispalo da sam uzalud studirala, da bi mi bilo bolje da sam posljednjih pet godina tražila posao i već imala koju godinu staža u radnoj knjižici”, kaže Antonija koja će puno teže pronaći posao nego, primjerice, njene kolege koje su s fakulteta izašle prije šest godina. I što kada mlada osoba završi fakultet i nađe se u nemilosrdnom svijetu potrage za poslom? Odgovore je Dnevnik.hr potražio na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje na koji se u prvih devet mjeseci ove godine prijavilo 4.607 osoba s tek dobivenom diplomom. Ondje kažu kako se oni koji završe fakultet mogu prijaviti kada se odluče na aktivno traženje posla.
Što nudi HZZ?
“U dogovoru i prema procjeni savjetnika nezaposlena osoba na evidenciji Zavoda ima mogućnost korištenja široke palete mjera aktivne politike zapošljavanja koje Zavod provodi, poput potpora za zapošljavanje, obrazovanja za tržište rada, stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa i potpora za samozapošljavanje. Također nudimo mogućnost korištenja profesionalnog usmjeravanja koje obuhvaća procjenu sposobnosti, vještina i znanja radi zapošljavanja, obrazovanja ili upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju, te unapređenje znanja i vještina upravljanja karijerom i aktivnog traženja posla kroz grupna i individualna savjetovanja’, pohvalili su se u HZZ-u.
Prema podacima od 30. rujna, među visokoobrazovanima na burzi najviše je diplomiranih ekonomista (3.312), pravnika (1.826), novinara (576), profesora hrvatskog jezika (558), diplomiranih građevinskih inženjera (447), profesora tjelesne i zdravstvene kulture (439), diplomiranih inženjera elektrotehnike (376), te diplomiranih strojarskih inženjera (355).
Obratite pozornost na…
Hrvoje iz Splita, inače diplomirani ekonomist, upravo zbog velikog broja osoba koji imaju istu struku kao i on, odustao je od traženja posla u Hrvatskoj. “Prepoznao sam priliku u natječajima Europske Unije za hrvatske državljane i poslao prijavu, te sad čekam testiranje. Ako i ne uspijem, neću odustati, i dalje ću tražiti posao vani”, pojašnjava. No, na našoj burzi ipak kažu kako ne treba dići ruke od potrage za poslom i daju nekoliko savjeta za mlade visokoobrazovane.
“Mladi često nisu svjesni kako dodatna znanja i vještine koje posjeduju mogu utjecati na lakše i brže zaposlenje. Primjerice, rad preko student servisa je vrlo dragocjena informacija poslodavcima jer iako je studentski posao van struke koju su stekli, on upućuje da imaju razvijene radne navike i motivirani su raditi. Ili recimo, znanje stranih jezika, volonterske aktivnosti, određeni hobi ili slobodna aktivnost, bavljenje sportom su sve važne aktivnosti koje poslodavcu daju sliku o potencijalnom radniku. Mladi često iste ne vide kao relevantne za traženje posla, a u tome im možemo pomoći”, poručili su iz HZZ-a.
