Thomas Webster, novi predsjedavajući Odjela za kemijski inženjering na Sjeveroistočnom sveučilištu, na svom stolu drži usadak od titana: “Ako pogledate bilo koju kost ili bilo koje prirodno tkivo u tijelu, vidjet ćete da je ono izgrađeno od nanomaterijala. Ali ako pogledate ono što mi danas ugrađujemo u tijelo”- pokazuje na usadak od titana – “to ni u kom slučaju nisu nanomaterijali.”
Sintetički materijali koji se danas koriste kao zamjena za tkivo obično su napravljeni od čestica veličine milimetra ili mikrona. Dok se ljudske stanice nalaze na mikronskoj skali, materijali koji te stanice tvore, poput npr. bjelančevina, mnogo su manje.
Websterov tim stvorio je novu vrstu implantata za koštani, krvožilni i živčani sustav koristeći nanočestice. “Neovisno o kojoj vrsti tkiva se radi, mi smo uspjeli postići rast tog tkiva i učiniti usadak trajnijim od onih koji se koriste trenutno”, tvrdi on.
Objašnjenje njihovog uspjeha je jednostavno: oni stvaraju okruženje koje je slično onom u kojem stanice inače obitavaju. “Stanice prepoznaju ove nanomaterijale kao mnogo prijateljskije”, objašnjava Webster, “nešto poput materijala koje bi i same stvorile.”
U jednom svom projektu Websterov tim upotrebom visokovodljivih karbonskih nanocjevčica u kombinaciji s injektiranim biokompatibilnim polimerima uspio je popraviti oštećeno kardijalno tkivo nakon srčanog udara. “Kardiomiociti ili srčane stanice brže će se razviti na ovakvoj ‘zakrpi’ na tkivu srca. Rast će i brzinom će nadmašiti sve materijale koji su se do sad koristili za iste namjene”, tvrdi on.
Istraživački tim koristio je nanomaterijale da bi potaknuo regeneraciju živčanog tkiva nakon moždanog udara koristeći kombinaciju karbonskih nanočestica i matičnih stanica. Iznenađuje da bolje djeluju same nanočestice nego same matične stanice. Kombinacija nanočestica i matičnih stanica pokazala se najdjelotvornijom.
Nakon što je Websterov rad preuzelo nekoliko mladih poduzeća, Webster je postao veliki zagovornik industrijske suradnje. Kao predsjedavajući, zalagat će se za podizanje suradnje sveučilišta i industrije na višu razinu.
“Na Sjeveroistočnom sveučilištu imamo razvijene eksperimentalne programe učenja”, kaže on. “Moramo to proširiti i na istraživačko područje.” Webster je već pozvao predstavnike nekoliko poslovnih organizacija kako bi poslušali sveučilišno predstavljanje njihovih istraživanja i kasnije, različitim tehnikama oluje ideja i komercijalizacija otkrića, poboljšali suradnju između sveučilišta i industrije.
Stari model funkcioniranja po kojem postoji strogo povučena crta između akademskog i poslovnog svijeta ubrzano se mijenja. “Mislim da tu granicu moramo izbrisati u korist obje strane jer jedni od drugih možemo još mnogo toga naučiti”, kaže Webster. “Moramo pomoći industriji, a industrija mora pomoći nama.” piše Znanost .com
