Zlato u riznici imali su carevi i kraljevi, a ima ga i većina moćnih ekonomija. Najnovije izvješće World Gold Councila o rezervama zlata u državnim riznicama nije donijelo velike promjene u poretku najbogatijih zlatom, ali se vidi da Turska i Njemačka pojačavaju svoje riznice.
Turska je skočila s 30. na 18. mjesto zlatom najbogatijih zemalja svijeta u godinu dana. Kupila je 180 tona zlata u samo godinu dana!
Na prvom mjestu uvjerljivi je lider svijeta SAD s 8133,5 tona zlata. Nitko nema ni blizu bogate rezerve, a obzirom da u svijetu postoji samo 31,5 tisuća tona zlata, Amerika u svojoj riznici drži 26 posto ukupnih svjetskih zaliha.
Vjerojatno je to posljedica zlatnog standarda po kojem je vrijednost valute bila uvjetovana posjedovanjem plamanitog metala. To je tek sitnica u odnosu što je moćna Amerika nekada imala. Počela je bildati svoje rezerve početkom 20. stoljeća i krenuli su s 600 tona zlata da bi do 1940. godine nakupili čak 19,7 tisuća tona. Od kasnih pedesetih SAD sustavno prodaje svoje zlato iz riznica. Većina se rasprodala tijekom 60-tih godina pa je do 1972. ostalo oko 8500 tona, a nakon toga lagano se nastavilo zlato prodavati u malim količinama.
I dok Amerika prodaje Njemačka uvijek kupuje. Nisu imali ‘zlatnu groznicu’ poput SAD-a, ali su čak u prošloj godini podebljali svoje rezerve.
Sada Njemačka ima 3395 tona zlata. Na oscilacije u njihovoj su riznici najviše utjecali ratovi. Znatno se ispraznila u prvom svjetskom ratu, prepolovila u osvit drugog svjetskog rata, a 1950. u blagani uopće nije bilo ni grama zlata. Oporavak ekonomije oporavio je i riznisu pa je u samo jednom desetljeću Njemačka pokupovala 2300 tona zlata i lagano krenula bildati rezerve.
Rusija još je jedna od zemalja koja vjeruje u zlato. Lani je kupila skoro 100 tona zlata pa je sada u tom aspektu osma najbogatija zemlja svijeta. Carska Rusija imala je skoro tri tone monetarnog zlata, koje je nestalo dolaskom boljševika na vlast nakon 1915., a padom komunizma Rusija ponovno akumulira zlato u svojim trezorima pa sada ima 936 tona.
Turska je držala stotinjak tona zlata u svojim rezervama, ali kako smo već napomenuli lani je povećala svoje zalihe za 150 posto i skočila na 18. mjesto na ljestvici. Nove sile poput Kine, Indije i Brazila nove su u svijetu zlatnih rezervi. Kina je jedan od generatora potražnje za zlatom u zadnjih 20 godina u kojima je kupila 60 posto svojih sadašnjih rezervi koje su nešto veće od 1050 tona. Ipak, tom tonažom Kina pokriva tek 1,7 posto svih državnih rezervi.
Brazil je zanemariv s 33,6 tona zlata, a Indija je počela intenzivnije kupovati pa sada ima 557 tona zlata. S time pokriva tek 10 posto svojih rezervi.
Hrvatska nema zlatnih rezervi. Prodali smo osam tona monetarnog zlata tijekom 2000-tih i sada smo jedina zemlja bivše Jugoslavije koja nije zadržala zlato dobiveno sukcesijom. Srbija je najbogatija u EX-YU klubu sa 14,8 tona zlata, a slijedi je Makedonija koja ga ima 6,8 tona. Na popisu 100 zemalja najbogatijih zlatom su i Slovenija i Bosna i Hercegovina, koja ima oko dvije tone zlata.
Potražnja za zlatom ponovno raste što se standardno događa u fazama recesije.
Interesantno, dvije zemlje koje se najviše povezuju s dužničkom krizom, Grčka i Portugal imaju najveću pokrivenost ukupnih zaliha zlatom veću od 85 posto. A Francuska i Italija čija su gospodarstva pod prijetnjom sloma među top pet su zemalja najbogatijih zlatom i zajedno drže 4900 tona zlata. U ovom kontekstu dužnička kriza je vrlo relativna.
