Većina današnjih uređaja kao što su računala, telefoni, tableti, imaju mogućnost za unos znakova korištenjem tradicionalne QWERTY tipkovnice.
Jeste li znali da ova vrsta tipkovnice postoji već skoro 150 godina i da prema priči je namjerno dizajnirana da se postave najkorištenija slova na najgora mjesta? Može li to biti istina? Je li to krajnji izraz čovjekove nečovječnosti prema čovjeku? Malo smo istražili ovu problematiku.
QWERTY tipkovnicu je osmislio novinar i pisac, Christopher Latham Sholes, 1868 godine uz pomoć svoja dva prijatelja, Carlosa Gliddena i Samuela W.Soulea. Početni prototip tipkovnice imao je dva reda znakova složena abecednim redom i brojeve na lijevoj strani.
Mehanički uređaj, odnosno pisači stroj koji je testno koristio prototip QWERTY tipkovnice je u praksi pokazao da prilikom brzog tipkanja se lako mogu pogoditi istovremeno dvije tipke i tada se metalne šipke stroja zaglave.
Zato je odlučeno da se promijeni raspored znakova tako da najviše korišteni znakovi (ili ono što se mislilo da su najčešće korišteni znakovi) postave što dalje jedan od drugoga, sa samo jednim samoglasnikom u početnom nizu. Tako se je usporila brzina pisanja i mogućnost začepljenja šipki stroja. To je bilo idealno rješenje za pisaći stroj ali baš za osobu koja piše i nije, što je vrijeme pokazalo. Nakon toga slijede stalna poboljšanja da bi 1870, bila rođena nova tipkovnica s ukupno četiri reda, uključujući interpunkcije.
Tri godine kasnije, patent je prodan Remingtonu, tvrtki za izradu pisaćih strojeva, i oni su 1878, proizveli komercijalni pisaći stroj koji QWERTY tipkovnici dodaje tipku Shift za pisanje velikih ili malih slova.
Nakon pojave QWERTY tipkovnice, pojavile su se i druge vrste tipkovnica, za koje su istraživanja pokazale da QWERTY tipkovnica nije najspretnije rješenje za osobu koja piše. Jedna od njih je Dvorak tipkovnica, koja je dobila ime po svom izumitelju, profesoru na Sveučilištu u Seattleu i patentirana je 1932 godine.
Ova tipkovnica je učinkovitije nego QWERTY jer na zahtjeva korisničko pomicanje prstiju čime se značajno povećava brzina tipkanja i smanjuje umor. Raspored znakova tipkovnice je postavljen tako da se najviše korišteni samoglasnici i suglasnici nalaze u sredini. Sljedeća tipkovnica je Colemak, noviji izum, da budemo precizniji, iz 2006 godine. Nastala je na temelju optimizaciji prethodne dvije opisane vrste tipkovnica. Ova tipkovnica također spašava od nepotrebnih pokreta i omogućava veću brzinu pisanja nego QWERTY tipkovnica.
Ako se pitate pa zašto je onda toliko rasprostranjena QWERTY tipkovnica, odgovor je jednostavan. Ljudi su navikli na ovaj raspored ali i brzina pisanja danas ne može zaglaviti QWERTY virtualnu tipkovnicu. Mogli bi sada reći da je to standard za današnje IC uređaje. QWVERTY tipkovnica nije postala standardizirana preko noći, ali pobijedila je nekoliko drugih rješenja u razdoblju od nekoliko godina. Današnja istraživanja (neka) pokazuju da upravo postavljanje najčešće korištenih tipki na toliko velikoj udaljenosti zapravo ubrzava tipkanja budući da se često izmjenjuju ruke.