Prema istraživanju o navikama čitanja i kupovanja knjiga u veljači ove godine, pokazalo se kako Hrvati niti malo ne mare za knjige i čitanje. Prikupljene statistike iznjedrile su i činjenicu za gotovo posvemašnju nezainteresiranost za e-knjige.
Te brojke, ustvari, ne iznenađuju: od 68 posto ljudi koji posjeduju uređaj na kojemu bi mogli konzumirati e-knjigu (jer se one mogu čitati i na računalu), njih 91 posto tu mogućnost ne koristi. Gledajući ukupnu populaciju, kod samo dva posto ljudi postoji interes za kupnju e-knjiga. Deset posto njih bi čitalo e-knjige, a 90 posto nema nikakvog interesa za e-knjige.
Svjetski trendovi na tržištu knjiga već se godinama kreću u smjeru digitalizacije literature, polako napuštaju romantičnu, nostalgičnu ideju o književnosti neodvojivoj od sloga, papira i korica; polako propuštaju u posvećeni prostor čitanja i moderne digitalne uređaje za čitanje knjiga na ekranu (e-readere). Stvar je otišla tako daleko da neki pisci, i to ne samo oni koji pišu ”lako štivo”, potpuno preskaču stepenicu ”fizičkog” izdavača i ugovore o izdavanju knjiga sklapaju direktno s najvećim virtualnim distributerom, Amazonom.
Veliki europski sajmovi knjiga, na primjer onaj u Frankfurtu (koji se u svom prošlogodišnjem izdanju bavio knjigom kao multimedijskim proizvodom) i u Leipzigu, također svjedoče o tome da udio e-knjiga u ukupnoj knjižnoj produkciji uporno raste. Od knjiga se sve više očekuje da budu za čitanje, gledanje i slušanje, da konzumentu priušte i »pozadinsku priču« o nastanku knjige, njezinim likovima i autoru.
Čime bi se ta zatvorenost prema elektroničkim knjigama mogla objasniti? Željom da se uštedi sigurno ne, budući da su e-knjige znatno jeftinije od ukoričenih izdanja. Tko može čitati na engleskom, ima na raspolaganju beskrajno more knjiga koje se mogu kupiti za samo nekoliko dolara. Najveći domaći virtualni distributer e-knjiga, ‘TookBook’, nudi domaće naslove snižene za prosječno šezdesetak posto. Na primjer, elektroničko izdanje knjige ‘Ruski kompjuter’ Semezdina Mehmedinovića stoji sedam dolara, deset manje od ”papirnate” verzije. Dječji klasik Ivane Brlić Mažuranić ‘Čudnovate zgode šegrta Hlapića’ stoje dolar i devedeset centi, ‘Hamlet’ se može kupiti za manje od tri dolara (oko sedamnaest kuna).
Još uvijek udio E-knjiga na tržištu iznosi 1-2 posto. Mnogi čitači knjiga koji su stigli na tržište proteklih godina nisu doveli do revolucije.
