Od Hrvata optimističniji su čak i Grci, čija je zemlja na rubu bankrota, pokazalo je istraživanje Nielsena, vodeće svjetske agencije u istraživanju tržišta. Rezultate istraživanja, u kojem stoji da Hrvatsku po ‘indeksu pesimizma’ nadmašuju samo Koreja i Mađarska, prenio je Jutarnji list.
‘Doista mi nije jasno zašto ste u tolikom strahu? Nielsenovo istraživanje pokazuje da su Hrvati među najpesimističnijim potrošačima na svijetu. Ovo mjerenje je barometar straha u zemlji i ne razumijem zašto je razina pesimizma tako velika’, prokomentirao je za Jutarnji list rezultate istraživanja Jean-Jacques Vandenheede, vodeći konzultant Nielsena, najznačajnije svjetske agencije za istraživanje tržišta.
Na listi najvećih svjetskih pesimista Hrvatsku ‘šišaju’ su samo Koreja i Mađarska. Najmanje su, pak, pesimistični u Idnoneziji, Indiji i Tajlandu. Tek je na četvrtom mjestu jedna europska zemlja – Norveška.
‘Iznenadila me pozicija Hrvatske. Ne živim u Hrvatskoj i ne mogu odgovoriti na pitanje zašto je to tako, ali mogu zaključiti da je generalno razina straha na ulici ogromna. Pitanje zašto je to tako za sve je one koji utječu na javno mišljenje – političare, vlasnike tvrtki, novinare. Ovo se nije dogodilo preko noći i želite li da ljudi promijene mišljenje, moraju vidjeti promjene’, rekao je Jean-Jacques Vandenheede.
Studija koja mjeri indeks povjerenja potrošača provedena je na više od 29.000 interenetskih korisnika i predstavlja populaciju od oko milijardu potrošača u 58 zemalja svijeta. Indeks 100 je balans između pesimizma i optimizma, a Hrvatska je na nevjerojatno pesimističnom 41 bodu.
Logika indeksa pesimizma vrlo je jednostavna: što su potrošači pesimističniji, to više zatvaraju svoje novčanike i još više režu potrošnju.
Čak je 78 posto hrvatskih ispitanika reklo da je promijenilo navike potrošnje, a svaki drugi ispitanik tvrdi kako troši manje na odjeću ili telefoniranje, te traži i jeftinije proizvode za istu cijenu.
Građane Hrvatske najviše brine sigurnost posla i rastuće cijene režijskih troškova, dakle računa za struju, plin i grijanje te galopirajući rast cijena hrane.
Ekonomija je postala glavna briga za svakog petog Hrvata, a kriza uobičajeni dio rječnika u svakodnevnoj komunikaciji.
