Najavu Radimira Čačića kako će iduće godine građanima ponuditi kupnju državnih obveznica s prinosom od čak 10 posto, (dvostruko više nego u bankama) potvrdio je u srijedu i njegov kolega Slavko Linić. Na taj bi se način, tvrdi ministarski dvojac, iz banaka ‘izvukla’ deponirana štednja, koja iznosi više od 189 milijardi kuna, država bi postala likvidnija a građanima bi se omogućila pristojna zarada na dugi rok.
No, ukoliko se to dogodi, banke će, neslužbeno doznajemo, promptno reagirati kako ne bi izgubile novac svojih klijenata kojim sada slobodno raspolažu.
U bankarskim se krugovima navodno već uvelike razrađuju planovi kao odgovor na najnoviju zamisao hrvatske Vlade. Oni uključuju veće kamate na štednju građana, čime bi im se kupnja tzv. narodnih obveznica učinila neisplativom. S druge strane, razmatra se i višestruko podizanje kamata na već postojeće i buduće kredite kako bi se kompenzirali mogući gubici.
Prinos od 10 posto je neostvariv?
Postojanje takvih planova nitko iz bankarskog sektora nije želio potvrditi no, teško je za očekivati da će se banke bez borbe odreći goleme dobiti koju ostvaruju na hrvatskom tržištu. Ona je samo u prošloj godini, prema podacima HNB-a, iznosila više od 4,7 milijardi kuna.
Kako su detalji cijele ‘operacije’ još uvijek nepoznati, o njoj se nisu željeli izjašnjavati domaći analitičari.
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je u utorak kako će pozvati građane da ulažu u njegove projekte što će im, obećava, donijeti više od 10 posto godišnjeg prinosa na uloženo. Kao dodatna sigurnost nudit će se i mogućnost otkupa uloženog sa 6-7% garantirane zarade.
Nejasno je pritom odakle je došao do cifre od čak 10 posto koju bi trebali zaraditi građani? I tko će im taj novac na kraju isplatiti? Poznato je naime da se u ovom trenutku Hrvatska na inozemnom tržištu zadužuje po kamati od oko 6,5 do 7 posto. Kako bi joj onda bilo isplativo zaduživati se po daleko većoj kamatnoj stopi makar i kod vlastitih građana.
Bezvrijedni papiri u zamjenu za novac građana
– Ova će vlada učiniti sve kako bi se održala na vlasti, pa i prodati bezvrjedne papire svojim sunarodnjacima, rekao nam je u telefonskom razgovoru jedan od uglednih domaćih ekonomista koji je zbog pritisaka koje trpi zamolio da mu identitet ostane sakriven.
Naime, državne obveznice svojim građanima već godinama nude Talijani. Njihovom kupnjom zarađuju više nego da novac drže u banci – isključi li se rizik bankrota države u roku od četiri godine. Garantirani prinos od 2,55 uvećava im se za godišnju stopu inflacije (očekuje se 3 posto) i 0,4 posto bonusa sačuvaju li papire do kraja – sve zajedno oko 6 posto. Italija se posljednje dvije godine i inače zadužuje po toj cijeni, dok su tamošnje kamate u bankama jedva na razini godišnje inflacije.
S druge strane, Hrvatska se zadužuje po znatno manjoj cijeni od prinosa kojeg je građanima najavio Čačić. Ako ništa, samo zbog toga cijeli plan djeluje krajnje sumnjivo.
Zbog krize građani sve više štede, depoziti u bankama snažno rastu
Ukupni su devizni i kunski depoziti u bankama na kraju srpnja iznosili su 189,5 milijardi kuna, od čega se na devizne depozite odnosi 147,6 milijardi kuna te 41,9 milijarda kuna na kunske depozite, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Najsnažniji rast deviznih depozita u srpnju je zabilježen kod stanovništva, koje zbog krize sve više smanjuje potrošnju i deponira novac u bankama. Građani su krajem srpnja imali 128,6 milijardi kuna deviznih depozita, što je udio od 87,2 posto u ukupnim deviznim depozitima. Istodobno su kunski depoziti stanovništva krajem srpnja iznosili 21,9 milijardi kuna (udio od 52,3 posto u ukupnim kunskim štednim i oročenim depozitima).
